Povijesne kuće i palače koje krase Opatičku ulicu na Gornjem gradu

Opatička ulica je poznata po reprezentativnim palačama koje su kao svjedoci povijesnih zbivanja iz zagrebačke povijesti. Ulica se proteže u smjeru sjever-jug, a nalazi se na istočnoj strani Gornjeg grada.

Pridružite nam se u šetnji Opatičkom ulice u kojoj ćemo vas upoznati s povijesnim kućama i palačama koje su smještene u ovoj ulici.

Najkvalitetnije sačuvano djelo u opusu graditelja A. Brdarića

Jednokatna uglovnica razvedenog tlocrta s dva ulična i dva dvorišna krila sagrađena je 1840. godine na gradskom bedemu uz srednjovjekovnu dvokatnu pravokutnu gradsku kulu, prema projektu zagrebačkog graditelja Aleksandra Brdarića za vlasnika zagrebačkog gradonačelnika Alojzija Frigana.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-opaticka-2-06062019-01-1024x683.jpg

Na ogradi terase je kameni kip lava postavljen u vrijeme kada je vlasnikom palače bila obitelj Nugent.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-opaticka-2-06062019-07-1024x683.jpg

Zgrada, kao najkvalitetnije sačuvano djelo u opusu graditelja A. Brdarića, reprezentira epohu bidermajera u Zagrebu.

Palača sagrađena 1754. godine za predsjednika Banskog stola Ivana Bužana

Poluugrađenu, jednokatnu, trokrilnu palaču u Opatičkoj 8 sagradio je 1754. godine zagrebački graditelj Matija Leonhart za Ivana Bužana, predsjednika Banskog stola i podbana.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-buzan-06062019-00-1024x683.jpg

Palača je temeljito obnovljena i rekonstruirana 1941-43. godine prema projektu Brune Bauera za Maršalat – “Dvor Eugena Kvaternika”.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-buzan-03072018-02-1024x683.jpg

Ova palača s vrtom prema Radićevoj ulici čini jedinstvenu cjelinu, kulturno-povijesnog je značenja i izrazite graditeljsko-tipološke i arhitektonske vrijednosti.

Palača u Opatičkoj izgrađena za grofa Bombellesa 1926. godine

Rekonstrukciju četverokrilnog stambenog kompleksa u Opatičkoj 4, za grofa Bombellesa, izveo je 1926. godine arhitekt Hugo Ehrlich, pregradivši kuću grofa Emerika Erdödya iz 1727. godine.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-bombelles-06062019-02-1024x683.jpg

Pri rekonstrukciji zgrade Ehrlich je u uličnom dijelu uredio za sebe stan i atelijer, dok je stan vlasnika bio u istočnom krilu.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-bombelles-06062019-05-1024x683.jpg

Ulična zgrada nije bitnije mijenjana. Do tada jednostavno pročelje, dobilo je apliciranjem ekspresivnih manirističkih detalja, izgled reprezentativne palače.

Palača Rauch-Sermage u Opatičkoj sagrađena iza 1721. godine

Poluugrađena trokrilna palača s dvokatnim dvorišnim i jednokatnim uličnim krilom sagrađena je iza 1721. godine na zemljištu na kojem je do tada bila samo jedna kuća.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-rauch-06062019-02-1024x683.jpg

Palača je pripadala podbanu barunu Adamu Danijel Rauchu, grofovima Sermage, grofovima Nicki, plemićima ob Zdenčaj i grofovima Jelačić.

U cijelosti je sačuvana prostorna struktura palače nekada rastvorene arkadnim hodnicima prema dvorištu. Drugi kat dvorišnog krila nadozidan je u prvoj polovini 19. stoljeća kada su preoblikovana pročelja u jednostavnim bidermajerskim oblicima.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-rauch-06062019-00-1024x683.jpg

Cjelovito je sačuvano izvorno oblikovanje ranobaroknog vanjskog pročelja uličnog krila iz prve četvrtine 18. stoljeća. Spojno krilo i drveni hodnik izvedeni su 1861. godine prema projektu Janka Jambrišaka.

Palača u Opatičkoj sagrađena oko 1780. godine za grofa Krstu Oršića

Jednokrilna dvokatna palača s mansardnim krovom, sagrađena oko 1780. godine za grofa Krstu Oršića.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-orsic-14-06062019-01-1024x683.jpg

Djelomično je sačuvana prostorna struktura palače te kasnobarokno pročelje raščlanjeno lezenama i dvorišni portal. Ulična krila prigrađena su 1914.-1916. godine za djevojački internat.

Kuća Oršić izrazite arhitektonske, ambijentalne i urbanističke kvalitete

Istočno krilo zgrade podignuto je sredinom 18. stoljeća, dok su zapadno i južno izgrađeni najvjerojatnije u prvoj polovici 19. stoljeća.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-orsic-12-06062019-02-1024x683.jpg

U razdoblju od 1857. do 1886. godine kuća je doživjela niz pregradnji i nadogradnji tako da je danas tlocrtnog oblika slova U s unutarnjim četvrtastim dvorištem prema sjeveru i vrtom što se spušta do Radićeve.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-orsic-12-06062019-03-1024x683.jpg

Kuća je izrazite graditeljsko-tipološke, arhitektonske, ambijentalne i urbanističke kvalitete, a s vrijednim vrtom prema Radićevoj ulici čini jedinstvenu nedjeljivu cjelinu.

Kuća u Opatičkoj ulici poznata kao nekadašnje sastajalište Iliraca

Današnja jednokatnica u Opatičkoj 21 smještena je na mjestu dviju srednjevjekovnih parcela, koje od druge polovice 18. stoljeća imaju istog vlasnika.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je kuca-vancas-06062019-00-1024x683.jpg

1798. godine spominje se kao zidana, a od 1862. nije mijenjala tlocrtne gabarite. Od 1826. godine, kada su vlasnici kuće bili obitelji Stoger-Vancaš-Junković, bila je poznata kao sastajalište Iliraca, o čemu svjedoči i spomen-ploča na pročelju, postavljena 1966.

Kuća u Opatičkoj koja je svoj današnji oblik dobila sredinom 19. stoljeća

Zidana jednokatnica L tlocrta u Opatičkoj 9 dobila je svoj današnji oblik sredinom 19. stoljeća. Rekonstrukciju postojeće kuće izveo je najvjerojatnije zagrebački graditelj Mihovil Strohmayer.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je kuca-rebrovic-06062019-02-1024x683.jpg

Podrum i dijelovi prizemlja uz ulicu svođeni su širokim bačvastim svodom s lomljenim susvodnicama, što ukazuje na izgradnju s prijelaza 18. u 19. stoljeće.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je kuca-rebrovic-06062019-03-1024x683.jpg

Oblikovanje pročelja ukazuje na stilske karakteristike kasnog bidermajera.

Kuća u Opatičkoj izgrađena za gradskog bilježnika Josipa Štajdahera

Jednokatna kuća u Opatičkoj 16 izgrađena je 1824-26. godine za gradskog bilježnika Josipa Štajdahera, na zemljištu na kojem se do 1820. godine nalazio dio vrta nekadašnjeg samostana klarisa.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je kuca-stajdaher-06062019-01-1024x683.jpg

Ovu kuću, sa stilskim oznakama bidermajera, G. Szabo pripisuje Bartolu Felbingeru. Manje adaptacije na objektu vršili su 1879. J. Jambrišak, te 1932. godine V. Potočnjak.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je kuca-stajdaher-06062019-02-1024x683.jpg

Kuća bilježnika Štajdahera u Opatičkoj 16 sa vrtom čini nedjeljivu cjelinu, izrazitih graditeljsko-tipoloških, arhitektonskih, stilskih i urbanističkih kvaliteta.

Palača Bogoštovlja i nastave sagrađena u prvoj polovici 18. stoljeća

Ugrađena trokrilna dvokatnica tlocrtnog “U” oblika s predvrtom prema Opatičkoj i vrtom prema Radićevoj sagrađena je u prvoj polovici 18. stoljeća,na srednjovjekovnom gradskom bedemu.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-bogostovlja-i-nastave-06062019-02-1024x683.jpg

U palači je od 1882. godine bio Odjel za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade za Hrvatsku i Slavoniju na čijem je čelu od 1891. godine Izidor Kršnjavi, koji inicira obnovu palače, prema nacrtima arhitekta Hermanna Bolléa.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-bogostovlja-i-nastave-06062019-00-1024x683.jpg

Palača Bogoštovlja i nastave djelima najznačajnijih hrvatskih umjetnika, najsvečanije je opremljena javna zgrada 19. stoljeća u Zagrebu.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-bogostovlja-i-nastave-06062019-05-1024x683.jpg

Danas se u ovoj palači nalazi Hrvatski institut za povijest.

Prva zidana kuća u Opatičkoj ulici sagrađena 1740./1745. godine

Između 1740. i 1745. godine, na praznoj parceli u Opatičkoj 15, izgrađena je prva zidana kuća. Prema katastarskom planu iz 1862. godine kuća je u tlocrtu bila L oblika, s vanjskim stubištem u dvorišnom krilu.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je kuca-reiner-06062019-00-1024x683.jpg

Ovo je krilo naknadno bilo produženo i prošireno. Tijekom 18. stoljeća u kući je u dva navrata bila smještena tiskara, a 1870. godine ovdje su imali svoje sastajalište tipografi, o čemu svjedoči spomen-ploča na pročelju, postavljena 1970. godine.

Kuća u Opatičkoj izgrađena 1786. godine za urara Tomu Leitnera

Kuća u Opatičkoj 11 izgrađena je 1786. godine za urara Tomu Leitnera. Tijekom cijelog 19. stoljeća bila je u vlasništvu obitelji urara – Geisler.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je kuca-leitner-06062019-00-1024x683.jpg

Kuća je jednokatnica, u tlocrtu oblika slova L. Na zaglavnom kamenu ulaznog portala uklesani su inicijali vlasnika Tome Leitnera, te godina 1786.

Kuća Bedeković čiji je autor zagrebački graditelj Bartol Felbinger

Zidana ugrađena jednokatnica u Opatičkoj 23, građena za Ivana Bedekovića, spominje se po prvi puta 1829. godine. Autorstvo se pripisuje zagrebačkom graditelju Bartolu Felbingeru.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je kuca-bedekovic-06062019-02-1024x683.jpg

Godine 1933. kuća je pregrađena prema projektu Freudenreicha i Deutscha.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je kuca-bedekovic-06062019-01-1024x683.jpg

Tlocrt ima oblik slova L, s vežom i uskim dvorištem uz južnu među. Bidermajersko-klasicističko pročelje rastvoreno je s tri prozorske osi.

Palača u Opatičkoj sagrađena 1838. godine za grofa Karla Draškovića

Poluugrađena dvokatna palača tlocrta u obliku slova “U”, sagrađena je 1838. godine za grofa Karla Draškovića, a projekt se pripisuje Bartolu Felbingeru.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-draskovic-06062019-00-1024x683.jpg

Dvorana na katu proširena je iza 1846. godine prema projektu Aleksandra Brdarića kada je kupuje društvo “Narodni dom”. Ilirska dvorana bila je centar društvenog, političkog i kulturnog života polovice 19. stoljeća.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-draskovic-06062019-02-1024x683.jpg

Od 1868. u palači je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, od 1880. godine Stol sedmorice, te nakon 1945. godine ponovno Akademija.

Najkvalitetnije sačuvano djelo u opusu graditelja Aleksandra Brdarića

Jednokatna uglovnica razvedenog tlocrta s dva ulična i dva dvorišna krila koja se sastaju na zatupljenom, odrezanom kutu sagrađena 1840. godine prema projektu zagrebačkog graditelja Aleksandra Brdarića.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je kuca-frigan-06062019-04-1024x683.jpg

Na balkonskoj kovanoj ogradi inicijali su vlasnika kuće i njegove žene: odvjetnika i zagrebačkog gradonačelnika Alojzija Frigana (AMF).

Strop je 1925. godine oslikao Jozo Kljaković.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je kuca-frigan-06062019-00-1024x683.jpg

Zgrada kao najkvalitetnije sačuvano djelo u opusu graditelja Aleksandra Brdarića reprezentira epohu bidermajera u Zagrebu.