Na današnji je dan otvoren prekrasni zagrebački perivoj – Zrinjevac

Jedan od najpoznatijih i najljepših zagrebačkih perivoja, smješten u samom srcu Zagreba, Zrinjevac, otvoren je na današnji dan (14. lipnja) 1873. godine.

Na mjestu gdje se danas Zrinjevac nalazi, nekada se održavao stočni sajam, koji se 1826. godine preselio s Trga bana Josipa Jelačića (Harmice) na Zrinjevac, a 1870. na Sajmišni trg, danas Trg Republike Hrvatske.

Preobrazba Novog terga (od 1866. Trga Nikole Šubića Zrinskoga) u perivoj bila je dugotrajna i određena oprečnim pobudama. Dok su neki željeli da se uljudi u perivoj obrubljen palačama, drugi su ustrajali na tradiciji koju je ovjekovječio August Šenoa u Zagrebulji o Kraljevskom sajmu na Novom tergu.

Zrinjevac s Iličkog nebodera

Tri su se godine, od 1867. do kraja 1869., rastegnule rasprave o uređenju tržišta i napokon se uz podršku gradonačelnika Dragutina Cekuša i osobit angažman njegova zamjenika, Pavla Hatza, potvrđuje nova zamisao. Tako se Zrinjevac ima urediti kao perivoj, a dnevno sajmište će ostati na Jelačić placu, dok će se stočni sajam prebaciti na područje oranica i livada (današnji Trg Republike Hrvatske).

Hermannova “Gljiva” u adventskom izdanju

Projekt za preuređenje trga perivoj izradio je 1870. novi gradski mjernik, prvi moderni zagrebački urbanist, Rupert Melkus (1833.-1891.) koji je razdijelio površinu trga u četiri dijela, obrubio ih alejama, a u središtu nacrtao prostranu rondelu. Za aleje su uz odabir građana izabrane platane, koje i danas krase popularni Zrinjevac. Projekt perivojnog partera povjeren je pak uglednom vrtnom umjetniku, upravitelju svih bečkih javnih parkova, dr. Rudolphu Siebecku.

Stočno se sajmište neprestano selilo s kraja na kraj, da bi napokon bilo izbačeno s trga golemim trudom Ruperta Melkusa 1872. Perivoj na Trgu Nikole Šubića Zrinskog predan je na uporabu građanstvu na današnji dan 1873. godine, kao prvi javni trg Donjeg grada i prvi veliki gradski park u Hrvatskoj.

Današnji izgled dobiva mnogo godina kasnije i u raznim etapama razvoja. Od 1874. godine na rubovima perivoja u prvoj palači na Zrinjevcu barun Ljudevit Ožegović uređuje kavanu “Zagreb” (Zrinjski trg 17).

Od 1879. godine obode ubrzano zaposjedaju reprezentativne privatne palače u tada modernom neorenesansnom stilu koji će postati obilježje Zrinjevca.

Zrinjevac je mjesto povijesnog značaja za Zagreb i Hrvatsku. Tako su na južnom dijelu, preko puta Akademije (od 1880.), u polukrugu postupno kroz godine postavljena poprsja najprije Julija Klovića i Andrije Medulića (1879.), pa Krste Frankopana (1884.) i Nikole Jurišića (1886.), a naposljetku Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, Ivana Mažuranića i Rugjera Boškovića (1911.).

Unutar polukruga njeguje se do danas velika, raskošna cvjetna rondela. Na mjestu predviđenu za spomenik Zrinskom postavljen je 1891. Glazbeni paviljon koji je gradu darovao veletrgovac Eduard Prister, ugledni pripadnik zagrebačke Izraelitske općine.

Slijedeći primjer liječnika, amatera meteorologa i prvog hrvatskog balneologa, dr. Adolfa Holzera koji je još 1884. darovao Meteorološki stup.

I stup i paviljon projektirao je poznati zagrebački graditelj Hermann Bollé. 

Bista Nikole Šubića Zrinskog, djelo akademskog kipara Vladimira Herljevića, postavljena je na današnje mjesto u svibnju 2017. godine.

Gradnjom kolodvora (1890. – 1892.) Donji grad doseže svoju planiranu južnu granicu. Donedavno na granici grada, Zrinjski trg sada postaje dijelom užega središta i jedina komunikacija do središta grada. Na njegovoj se zapadnoj strani planira i do 1893. uređuje tramvajska pruga, dio je poznate Lenucijeve potkove.

Nezaobilazni dio Zrinjevca su njegove fontane – Bolleova gljiva (1893.) i popularni blizanci (1894.). Gljiva ili vrganj kako su je posprdno Zagrepčani nazivali, čak je bila proglašena neuspjeli projektom velikog arhitekta, jer se iz nje izlijevala voda i plavila prostor trga. Njezinom restauracijom 1975. godine vraćen joj je sjaj i njezina namjena, te i danas predstavlja jednu od ljepota Zrinjevca.

Danas se na Zrinjevcu nalaze sjedišta važnih hrvatskih institucija – na sjevernoj strani trga smješten je Vrhovni sud Republike Hrvatske, na zapadnoj strani Arheološki muzej u Zagrebu, na južnoj strani Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, te na istočnoj strani Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, te Županijski sud u Zagrebu.

Arheološki muzej

Koliko je Zrinjevac važan Zagrebu pokazuje podatak da je od 1970. godine upisan u Registar posebno zaštićenih spomenika prirode, kao spomenik prirode, ne kulture. Od 2000. godine radi se na restauraciji Zrinjevca.

HAZU

Zrinjevac je opjevan i u pjesmi pod nazivom “Zrinjevac – Zelen plac” koju izvode Ljerka Palatinuš i tamburaški sastav “Zlatni lampaš”.

Omiljeni zagrebački perivoj od svog nastanka do danas prava je oaza za opuštanje u samom centru grada. Zagrepčanima i posjetiteljima Zagreba pruža odmor od strke i gužve Jelačić placa.

Comments

comments