Na današnji dan: Dobrodošli u novi tjedni pregled

Foto: Vedran Danko

Dobrodošli u novi tjedni pregled koji nam donosi naš povjesničar Vedran Danko!

08.05.

Na današnji dan 1893. godine u Novigradu Podravskom je rođen Ivo Pevalek, hrvatski botaničar, doktor znanosti, akademik JAZU-a, sveučilišni profesor i dekan. Zaslužan je za promoviranje zaštite prirode, a zahvaljujući njemu i njegovim istraživanjima, Plitvička jezera dobila su nacionalnu i svjetsku zaštitu.

Na današnji dan 1898. godine u selu Brezarić pokraj Krašića rodio se blaženi Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup i kardinal. Nakon završene osnovne škole u Krašiću završio je zagrebačku gornjogradsku klasičnu gimnaziju kao pitomac Nadbiskupskog orfanotrofija u Zagrebu. Nakon završetka skraćenog školskog školovanja (1916.) mobiliziran je u austrijsku vojsku, te je sudionik Prvog svjetskog rata na talijanskom i solunskom bojištu. Nakon zarobljeništva (srpanj – prosinac 1918.) demobiliziran iz vojske, te upisuje Agronomski fakultet u Zagrebu, koji napušta da bi se posvetio poljoprivredi u rodnom kraju.

U ljeto 1924. godine odlučuje se za svečeničko zvanja, te ga zagrebački nadbiskup Antun Bauer šalje u rimski kolegijum Germanicum-Hungaricum da bi od 1924. do 1931. studirao na Papinskom sveučilištu Gregoriani. Već 1930. godine je zaređen za svećenika, te se vraća u domovinu gdje ga je papa Pio XI nakon trogodišnje službe imenovao nadbiskupom-koadjutorom sa pravom nasljedstva. Tako je postao najmlađi biskup na svijetu s 36 godina života i nepune četiri godine svećeništva. Na njegov poticaj 1931. godine osnovan je Caritas Zagrebačke nadbiskupije.

Nakon smrti zagrebačkog nadbiskupa Bauera 7. prosinca 1937. preuzima izravnu upravu zagrebačke nadbiskupije, a uskoro i predsjedništvo tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije.

Katedrala

U ratnim prilikama mnogo je očekivao od proglašenja hrvatske države (1941.), ali se zbog počinjenih nedjela i diskriminacijskih zakona uskoro distancirao od režima (štitio Židove, Srbe, Rome) te je prosvjedovao protiv odmazdi i progona.

Nakon II. svjetskoga rata odbio je prijedlog Josipa Broza (1945.) o odvajanju Katoličke crkve u Hrvatskoj od Svete stolice, tj. uspostavu Hrvatske nacionalne crkve, i tražio od komunističkih vlasti prekid represije i osvete nad ideološkim protivnicima. Pod optužbom za suradnju s ustaškim režimom bio je uhićen (1946.) i na namještenom procesu osuđen na 16 godina strogog zatvora. Bio je zatočen u Lepoglavi do 1951., kada je pod pritiskom svjetske javnosti premješten u kućni pritvor u župni dvor u Krašiću, gdje je ostao do smrti.

U razdoblju zatočeništva postaje Nadbiskupom u studenom 1952. godine, da bi u siječnju 1953. godine postao i kardinal.

Umro je u kućnom pritvoru župnog dvora u Krašiću 10. veljače 1960. godine, te se taj dan obilježava kao njegov spomendan (Stepinčevo). Pokopan je iza glavnog oltara zagrebačke katedraleu grobnici zagrebačkih nadbiskupa. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine.

Kao jednom od zaštitnika i zagovaratelja grada Zagreba glavni grad mu se odužio imenovanjem osnovne škole i župe u zagrebačkom naselju Savica njegovim imenom.

Na današnji dan 1984. godine započinje s emitiranjem tadašnji Omladinski radio, koji danas nosi ime Radio 101 ili popularno Stojedinica. Radio postajazapočinje emitirati svoj program na frekvenciji 101 MHz otkuda dolazi današnji naziv, a nastaje kao  službeni radio Saveza socijalističke omladine općine Trešnjevka. Prvi glavni urednik Omladinskoga radija je bio Veljko Jančić, prvi odgovorni urednik Dobrivoje Keber (u statusu direktora), a prvi urednici pojedinih redakcija: Bosiljko Domazet (kultura), Dražen Duilo (društvo), Željko Roško (aktualna politika) i Silvije Vrbanac (glazba).

 

Prvi studio bio je u Studentskom domu „Stjepan Radić“ odakle je djelovao sve do svibnja 1987. kada se studio seli u Gajevu 10 u Zagrebu. Za vrijeme demokratskih pluralističkih promjena vlasti radi boljeg marketinga Omladinski radio 1990. godine mijenja svoje ime u Radio 101 pod kojim i danas emitira svoj program.

Svakako treba napomenuti da je popularna Stojedinica kroz svoju prošlost više puta bila na udaru vladajućih struktura, te je dva puta bila pred gašenjem od kojih je najpamtljiviji onaj iz 1996. godine. Naime, u tom razdoblju vladajuće strukture u Republici Hrvatskoj su pokušale oduzeti koncesiju Radiju 101, te dodijeliti frekvenciju za rad režimskim ljudima ogrezlim u pretvorbenom kriminalu. Bunt iz etera se preselio na ulice (21. studeni 1996.), te kada je atmosferana prosvjednom skupu na Trgu bana Josipa Jelačićabila pred usijanjem, jednu od ključnih uloga odigrao je tadašnji ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak koji nije dopustio izlazak policije i gušenje prosvjeda. Tako je Stojedinica očuvala svoju koncesiju i stekla svoj kultni status. Također valja napomenuti da je od 11. siječnja 2011. godine u stečaju zbog nelikvidnosti.

Na današnji dan 1945. godine ulaskom NOVJ u grad, Zagreb je oslobođen u Drugom svjetskom ratu. U vrijeme bivše države taj dan se slavio kao Dan oslobođenja Zagreba, te je do 1990. godine postojala i istoimena ulica, da bi demokratskim promjenama taj dan zanemarivan, a ulica preimenovana na četiri manje (na mjestu današnjih ulica Pavla Hatza, Baruna Trenka, Jurja Žerjavića i Ljudevita Farkaša Vukotinovića). Isto tako vrijedno je za spomenuti da su se tradicionalno na savskom nasipu održavali tzv. Trnjanski kresovi u spomen osolobođenja Grada.

Savski nasip

09.05.

Na današnji dan 1956. godine u mjestu  Mali Gradac kod Gline rodio se Duško Gruborović, hrvatski književnik, poznati televizijski i kazališni glumac. Završio je Akademiju za kazalište, film i televiziju 1981., da bi od iste godine, pa do smrti bio član Kazališta Kerempuh. Najpoznatije uloge su mu: kazališne (predstave: Gnjida, Gospoda i drugovi, Svoga tela gospodar), filmske (Snivaj zlato moje, Zlatne godine, Kad mrtvi zapjevaju) i TV-serije (Smogovci, Odmori se, zaslužio si, Nepokoreni grad i showu Nad lipom 35 (prije se zvao Jel’ me netko tražio). Zanimljivo je da je autor teksta dvjestotinjak pjesama narodne i zabavne glazbe, a najpoznatija mu je pjesma Daješ mi krila, s kojom je Ivan Mikulić 2004. godine osvojio 12. mjesto na Eurosongu u Turskoj.

 

Na današnji dan 1963. godine u Zagrebu je rođena Sanja Doležal, hrvatska pjevačica i televizijska voditeljica. Najveće uspjehe u glazbenoj karijeri postigla je kao pjevačica grupe Novi fosili, a svakako treba izdvojiti četvrto mjesto na Eurosongu 1987. godine sa pjesmom Ja sam za ples.

Sanja Doležal

Na današnji dan 1970. godine u Zagrebu je umro Teodor Eugen Maria Dabac, znan kao Tošo Dabac, jedan od najpoznatijih zagrebačkih, ali i hrvatskih fotografa. Smatra se glavnim predstavnikom socijalnog smjera u hrvatskoj fotografiji, a jedan od osnivača tzv. zagrebačke škole umjetničke fotografije.

Većinu od svojih 200.000 fotografija snimio je u Zagrebu, te se zbog toga smatra zagrebačkim fotografom. Radio je u svom atelieru u Ilici 17, a najpoznatija i proslavljena učenica mu je također legenda zagrebačke fotografije Marija Braut. Imao je veliku čast biti član Photographic Society of America, a 1951. godine Foto savez Jugoslavije dodijelio mu je titulu majstora fotografije.

Također treba spomenuti da je 1975. godine osnovao fotoklub Tošo – Fotoklub Zagreb, koji je kao trajno sjećanje na njega utemeljio Nagradu Tošo Dabac najboljim fotografima.

Privatna zbirka i memorijalni galerijski prostor Arhiv Toše Dabca otvoren je u Zagrebu (1980.), a Zagreb mu se odužio imenovanjem stuba, koje spajaju Voćarsku i Wickerhauserovu ulicu u četvrti Gornji grad – Medveščak, njegovim imenom.

U povodu stogodišnjice njegovog rođenja, Arhiv Tošo Dabac i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb predstavali su program Stogodišnjica rođenja Toše Dabca, koji se obilježavao od travnja 2007.

MSU

10.05.

Na današnji dan 1923. godine u Zagrebu je umro Ulderiko Donadini, istaknuti hrvatski književnik. Grad Zagreb mu se da njegov doprinos hrvatskoj književnosti odužio imenovanjem ulice u Španskom.

Na današnji dan 1928. godine u Zagrebu je umro blaženi Ivan Merz, hrvatski katolički djelatnik i duhovni pisac. Zbog njegovog života i djelovanja u Zagrebu su imenovane osnovna škola u Ulici Račkoga 4, kao i župa u zagrebačkom naselju Špansko njegovim imenom. Također treba spomenuti da je na inicijativu Gradske knjižnice Zagreb na Trgu Ante Starčevića 6. (u njegovoj bivšoj sobi gdje je do smrti živio) postavljena bista Ivana Merza, te se ta prostorija zove Studijska čitaonica dr. Ivana Merza. Također je i postavljena stalna izložba knjiga Ivana Merza i muzejskih predmeta koji su mu pripadali.

Trg dr. Ante Starčevića

Na današnji dan 1939. godine u Beogradu se rodio Ivica Vidović, hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Na današnji dan 1979. godine u Zagrebu je umro Antun Augustinčić, hrvatski kipar, likovni pedagog, i akademik.

Ulica Aleja Antuna Augustinčića na zagrebačkim Ravnicama

11.05.

Na današnji dan 1825. godine u Zagrebu se rodio Adolfo Veber Tkalčević, hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar. Zagreb mu se za njegov doprinos hrvatskoj književnosti i jezikoslovlju odužio imenovanje ulice u zagrebačkoj Dubravi.

Na današnji dan 1869. godine u Zagrebu je umro Juraj Haulik de Várallya, zagrebački nadbiskup i kardinal.

Foto: Vedran Danko

Na današnji dan 1889. godine u Zagrebu se rodio Maksimilijan Vanka, hrvatski slikar.

Na današnji dan 1907. godine u kuli Kamenitih vrata u Zagrebu je osnovan Muzej grada Zagreba, kao jedan od najvećih i najstarijih gradskih muzeja u Hrvatskoj. Muzej je osnovala Družba Braće Hrvatskog Zmaja i na taj način spasila Kamenita vrata od planiranog rušenja. Prvi ravnatelj muzeja je bio Emilij Laszowski koji je 1905.godine obnovio družbu sa Velimirom Deželićem.

Kamenita vrata

Na ovom mjestu je muzej ostao do 1925. godine kada se seli u prizemlje Umjetničkog paviljona. 1945. se premješta u Opatičku 10 gdje se danas nalazi Hrvatski institut za povijest, da bi se nakon samo dvije godine preseljio u susjednu zgradu – nekadašnji samostan klarisa, gdje se i danas nalazi.

Muzej grada Zagreba

Klarise su dolaskom 1646.u Zagreb dobile zemljište uz Popov turen (Popov toranj) gdje su izgradile 1650. svoj samostan. Zbog izoliranog načina života klarisa, samostan nije imao prozore na što i danas upućuju naslikani prozori prvog kata dok su prozori u prizemlju probijeni krajem 19. stoljeća.

Popov toranj

Muzej sadrži 50. tematskih cijelina, te se u njemu mogu vidjeti ostaci prapovijesnog naselja iz 7. stoljeća,kao i svi važniji segmenti građanskog, društvenog, arhitektonskog,kulturnog i političkog života Zagreba otada sve do današnjih dana.

Na današnji dan 1931. godine u Čaglinu pokraj Požege rodio se Zlatko Crnković, hrvatski književni prevoditelj, urednik i esejist.

13.05.

Na današnji dan 1850. godine u Zagrebu je umro Eugen Kumičić, hrvatski književnik i političar. Svoja književna djela je stvarao pod pseudonimom – Jenio Sisolski,  a istaknuo se kao književnik koji je u hrvatsku književnost uveo naturalizam. Grad Zagreb mu se odužio imenovanje ulice u Donjem gradu.

Na današnji dan 1948. godine u Zagrebu je umro Milan Begović, hrvatski književnik, kazališni djelatnik i prevoditelj.

Na današnji dan 1981. godine u Zagrebu je umro Vladimir Antolić, hrvatski arhitekt i urbanist. Projektirao je između ostaloga detaljan plan zagrebačkog Cvjetnog naselja i bio savjetnik za urbanizam pri Ujedinjenim Narodima.

Cvjetni trg

Na današnji dan 1990. godine trebala se na stadionu Maksimir odigrati nogometna utakmica između zagrebačkog Dinama i Crvene Zvezde.

Stadion Maksimir danas

Jedna neodigrana utakmica ušla je u školske udžbenike i pamćenje nacije kao prekretnica u tijeku hrvatske povijesti pa i dandanas o njoj živi legenda kao jednom od događaja kojim je započeo Domovinski rat i raspad Jugoslavije. Naime, toga su dana ujedinjene navijačke skupine (BadBlueBoysi, Torcida, Armada, Kohorta i druge) ustale protiv divljačkog ponašanja navijača beogradskog kluba, lomljenja stolica na južnoj tribini stadiona, kao i postupaka ondašnjih pripadnika organa reda i mira koji su nastalu situaciju svojim nepostupanjem odobravali.

Važnu ulogu u događanjima na Maksimiru odigrao je tadašnji kapetan plavih Zvonimir Boban koji je štiteći jednog navijača od batinanja milicajca Refika Ahmetovića, skočio na njega i udario ga koljenom. Zbog to incidenta dosuđena mu je kazna 6 mjeseci neigranja nogometa, čime je propustio Svjetsko prvenstvo u Italiji 1990. godine. Kasnije su se obojica susreli, te se ispričali jedan drugome. Svakako treba istaknuti i drugog igrača plavih Vjekoslava Škrinjara, kao i tadašnjeg trenera Josipa Kuže koji su također ostali na terenu Maksimira, te svojom prisutnošću utjecali na razvoj uzavrele situacije.

Također treba istaknuti da je maksimirski sraz Boysa i Delija američka televizijska kuća CNN uvrstila na četvrto mjesto na top ljestvici pet nogometnih utakmica koje su promijenile svijet.

Na današnji dan 2008. godine u Zagrebu je s radom započela Antena Zagreb. Antena se emitira na frekvenciji 89,7 na kojoj se emitirao Obiteljski radio koji je ugašen istog dana. Neke od istaknutijih emisija koje privlače brojne slušatelje na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije su: Milivoj Lulek, Bullhit, Tajni zvuk, Božićna priča, Strip show s Davorom Gopcem. Svakako treba istaknuti humanitarnu ulogu samog radija kroz kvartovske i humanitarne akcije, od kojih posebno ističe “Stop maltretiranju – za djetinjstvo bez ožiljaka”.

14.05.

Na današnji dan 1922. godine u Velikom Trgovišću se rodio Franjo Tuđman, povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske.

Grad Zagreb mu se za njegovu ulogu u stvaranju hrvatske države odužio imenovanjem trga na Črnomercu.

Na današnji dan 1974. godine u Zagrebu je umro Ljubo Babić, hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, likovni pedagog, ilustrator i scenograf.


O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.