Markov sajam: Temelj razvoja trgovačkog središta na srednjovjekovnom Gradecu

Ovaj članak vam donosi blog starizagreb.licegrada.hr

Zbog brojnih prednosti lokacije grada Zagreba, poput povoljnog prometnog položaja, osnivanja biskupije 1094. godine, činjenice da je ovo bilo središte sa sjedištem zagrebačkog župana, kasnije i bana, na ovim se područjima vrlo rano pojavljuje trgovina. Prvo središte pojavljuje se na Kaptolu i to nakon utemeljenja biskupije 1094. godine, a na Gradecu nakon proglašenja slobodnim kraljevskim gradom 1242. godine.

Dodatni impuls zagrebačkoj trgovini svakako je i osnivanje nekolicine godišnjih sajmova čime sve intenzivnije raste trgovački promet – s domaćim stanovništvom, ali i s drugim zemljama.

Trgovina na Gradecu živjela je drugačijim životom u odnosu na kaptolsku, a iako se gradečko trgovačko središte pojavilo se nakon onog na Kaptolu, Gradec uskoro sustiže svog susjeda na istoku. Trgovina je, kao i obrt, bila preduvjet za normalno funkcioniranje grada i njegov razvoj, a jedan od bitnih čimbenika u razvoju trgovine bili su i trgovački sajmovi.

U Zagrebu, točnije na gradečkom brdu, počinje se razvijati trgovačko središte u njegovom srcu – na Trgu sv. Marka gdje se radi i istoimena crkva. Kralj Bela je 1256. godine Gradecu dozvolio da u povodu proslave blagdana Sv. Marka može na tom mjestu držati godišnji sajam. 

Domaći trgovci, kao i stranci te njihova roba, bili su pod zaštitom kralja čime su bili oslobođeni od plaćanja placovine. U ono su vrijeme bili česti napadi na trgovce dok su putovali od grada do grada, a svi oni koji su dolazili na Markov sajam bili su zaštićeni od takvih napada.

Markov sajam je trajao sedam dana prije, i sedam dana nakon samog blagdana Sv. Marka (25. travnja), a taj je sajam uživao posebnu povlasticu jer su ga potvrđivali, nakon Bele, i ostali ugarsko-hrvatski kraljevi.

Sadržaj donosi blog starizagreb.licegrada.hr. Više o blogu Stari Zagreb možete saznati ovdje, a o izvorima na starizagreb.licegrada.hr/izvori