Trg Marka Marulića smješten je u jugozapadnom dijelu Lenucijeve potkove, a njime dominira impresivno zdanje Hrvatskog državnog arhiva. U ovom članku dotaknut ćemo se četiri građevine koje spadaju zaštićenim kulturnim dobrima grada Zagreba, a smještene su na ovom trgu.

Kuća Bauda na Trgu Marka Marulića izgrađena na samom početku 20. stoljeća

Ugrađena najamna stambena zgrada Bauda, smještena na Trgu Marka Marulića 7, sagrađena je 1905-1906. godine. Kuću je gradilo građevno poduzetništvo Pilar-Mally-Bauda, po kojemu je i dobila ime.

Autor osnove je graditelj Aladar Baranyai, a u oblikovanju svoje vanjštine, kuća Bauda pokazuje naglašenu inventivnost i jedinstveni je primjer primjene maštovite figuralne fasadne ornamentike naglašene trodimenzionalnosti, nadahnute suvremenim autoritetom arhitektonskog rukopisa Josepha Marie Olbricha, njegovim projektima “novog slobodnog stila”, napose s rafiniranim referencama na Olbrichov Sezession u Beču.

Kršinićev spomenik don Frani Buliću na livadi Trga Marka Marulića

Spomenik don Frani Buliću, hrvatskom arheologu, povjesničaru, konzervatoru starina i povjesničaru umjetnosti svečano je otkriven 1935. godine na šetalištu između Botaničkog vrta i tadašnje sveučilišne knjižnice, na južnom dijelu današnjeg Marulićevog trga.

Podignut je zaslugom društva “Hrvatska žena” koje je odmah nakon Bulićeve smrti izradu spomenika povjerilo kiparu Franu Kršiniću. Spomenik je odliven u bronci, realistički koncipiran, skladnog rasporeda mase, podignut na visoki postament, što pridonosi monumentalnosti kompozicije. Bulić je prikazan u stojeći, s arheološkim fragmentom s natpisom kneza Trpimira u rukama.

Zgrada Našičke tvornice tanina i paropila s početka 20. stoljeća, danas Exportdrvo

Zgrada Našičke tvornice tanina i paropila d.d., danas poznata kao Exportdrvo d.d., izgrađena je 1920.-1922. godine kao upravna, odnosno uredska i stambena trokatnica s mansardom za tada jedan od najvećih pogona za preradu drva na području jugoistočne Europe.

Zgradu izvodi građevinsko poduzeće Braća Carnelutti prema projektu ovlaštenog inženjera Amadea Carneluttija. Pročelja ove uglovnice izvedena su prema projektu Petra Pavloviča Fetisova.

Ne samo položajem na Zelenoj potkovi već i visokom kvalitetom izvedbe do danas očuvanih svih pažljivo osmišljenih detalja, prateći suvremena kretanja u europskoj arhitekturi, istaknuta je reprezentativnost zgrade i tadašnji značaj Našičke tvornice tanina i paropila.

Nekadašnja zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Trgu Marka Marulića

Slobodnostojeća jednokatna zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice, danas zgrada Hrvatskog državnog arhiva, smještena u južnom dijelu Trga Marka Marulića, a sagrađena je 1911-1913. godine prema projektu arhitekta Rudolfa Lubynskog.

Monumentalni korpus peterokrilne zgrade organizirane oko dva unutarnja dvorišta nadvisuje polukupola velike čitaonice smještene u središnjem krilu.

Po dosljedno provedenom jedinstvu arhitekture, ukrasa i opreme zgrada je najvrsniji primjer kasnosecesijske arhitekture u Hrvatskoj.