Četiri zagrebačka muzeja smještena u prekrasnim povijesnim palačama

U našim pohodima obilaska kulturnih dobara grada Zagreba, fotografirali smo i neke muzeje koji su smješteni u prekrasnim primjercima palača. U nastavku ćemo se dotaknuti četiri takva zagrebačka muzeja.

Palača Vranyczany-Dobrinović u koju se smjestio Arheološki muzej

Palača Vranyczany-Dobrinović na Zrinjevcu, u kojoj se nalazi Arheološki muzej, ugrađena je stambena dvokatnica s mezaninom sagrađena za karlovačkog industrijalca baruna Dragana Vranyczany-Dobrinovića 1878.-1879. godine.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-vranyczany-04072018-01.jpg

Zgrada je sagrađena prema projektu zagrebačkog graditelja Ferdinanda Kondrata.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-vranyczany-04072018-03.jpg

Neorenesansno glavno pročelje riješeno je monumentalno s detaljima inspiriranim talijanskom arhitekturom 16. stoljeća i u bogatoj obradi, izuzetoj za Zagreb druge polovice 19. stoljeća.

Palača u Matoševoj ulici izgrađena za Sigismunda Vojkovića-Vojkffy-a

Slobodnostojeća, jednokatna trokrilna palača “U” oblika s dva nejednaka dvorišna krila sagrađena oko 1764. godine na parceli s vrtom i ograđenim dvorištem za grofa Sigismunda Vojkovića-Vojkffy-a čiji se grb nalazi na zabatu pročelja palače.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je hrvatski-povijesni-muzej-01022018-01-1024x683.jpg

U zgradi je od 1947. godine Hrvatski povijesni muzej.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je vojkovic-orsic-rauch-06072018-07-1024x683.jpg

Palača Vojković je najreprezentativniji, najkvalitetniji i najcjelovitije očuvani primjer feudalne civilne gradske izgradnje barokne epohe u Zagrebu.

Palača Raffay-Plavšić u kojoj se nalazi Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Palača Raffay-Plavšić u Ćirilmetodskoj ulici, u kojoj se danas nalazi Hrvatski muzej naivne umjetnosti, nastala je u današnjem obliku između 1913. i 1914. godine, kada su prema projektima Huga Ehrlicha i Viktora Kovačića prigrađena dvorišna krila za investitora prof. Plavšića.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-raffay-plavsic-03072018-03.jpg

Cjelovito je sačuvana barokna prostorna struktura palače s podrumom, nadsvođenim prostorima prizemlja i peterosobnim stanom na katu organiziranim oko predvorja.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-raffay-plavsic-03072018-05.jpg

Palača Amadeo u kojoj se nalazi Hrvatski prirodoslovni muzej

U gornjogradskoj Demetrovoj ulici, na broju 1, nalazi se palača Amadeo koju je 1796. godine podignuo grof Antun Pejačević. Grof je palaču podignuo na gradskom bedemu kao “kuću s plesnom dvoranom”, u kojoj su se od 1797. godine održavale kazališne predstave.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-amadeo-09072018-01.jpg

Prvo gradsko kazalište grofa Antuna Amadea, poznato kao “Amadeov teatar” nalazilo se u palači od 1807. do 1834. godine.

Od 1849. godine u palači su smješteni državni uredi, a 1953. godine “Zemaljsko građevno ravnateljstvo” izvodi adaptaciju kazališta i dogradnju drugog kata.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je palaca-amadeo-09072018-06.jpg

Od 1868. godine u zgradi se nalazi Prirodoslovni odjel Narodnog muzeja, danas poznat kao Hrvatski prirodoslovni muzej.