_Kulturna dobra

Neboder Napretkova zadruga iz 1937. godine na spoju Gajeve i Bogovićeve ulice

Ugaona četverokatnica s povišenim i zaobljenim sedmerokatnim ugaonim dijelom sagrađena je 1937. godine na spoju Bogovićeve i Gajeve, prema projektu Stjepana Planića. Pročelje je raščlanjeno gustim nizom prozorskih otvora. Povišeni ugaoni dio zgrade završava istaknutim konzolama. Zona prizemlja uvučena je od građevinske linije kako bi se omogućio slobodan prostor za (…)

_Kulturna dobra

Spomenik biskupu Josipu Jurju Strossmayeru smješten iza zgrade HAZU 1926. godine

Spomenik biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, rad kipara Ivana Meštrovića, svečano je otkriven na Strossmayerovom trgu iza zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1926. godine. Sjedeća figura biskupa Strossmayera izvedena u bronci, postavljena je na visoko granitno postolje. Izražajnim portretnim karakteristikama, monumentalnom impostacijom i osebujnim likovnim izričajem ovaj se spomenik ubraja (…)

_Kulturna dobra

Zgrada na Rooseveltovom trgu izgrađena 1894.-1895. godine – Muzej Mimara i gimnazija

Slobodnostojeća dvokatna zgrada tlocrtnog U oblika građena 1894.-1895. godine prema projektu ateliera Alfreda Ludwiga i Ljudevita Teodora Hülssnera iz Leipziga za tri školska zavoda (Kraljevska realna gimnazija, Kraljevska donjogradska velika gimnazija i Viša trgovačka škola) sa zajedničkim muzejem i gimnastičkom dvoranom, dio nikada dovršenog školskog foruma, kompleksa muzejskih i školskih (…)

_Kulturna dobra

Zgrada bivšeg hotela Sidro u Vlaškoj izgrađena je prema projektu Bartola Felbingera

Dvokatna ugrađena zgrada, na adresi Vlaškoj 40, inače bivši Hotel Sidro, izgrađena 1826. godine, a pripisuje se graditelju Bartolu Felbingeru. Dao ju je sagraditi Grof Drašković na svome majuru, neposredno uz Vrhovčev orfanotrofij. Zgrada je pravokutnog tlocrta s centralno smještenom kolnicom i visokim dvostrešnim krovištem. Prostorije prizemlja, s lučnim otvorima (…)

_Kulturna dobra

Kasnobarokna prizemnica izgrađena oko 1785. godine za advokata Ivana Bužana

Kasnobarokna prizemnica, građena oko 1785. godine za advokada Ivana Bužana, s podrumom koji prema istoku dobiva punu visinu etaže, s dvostrešnim krovištem, jednostavnog pravokutnog tlocrta, smještena je neposredno uz Radićevu ulicu. Prema istoku se kaskadno spušta vrt. Ovaj članak je objavljen u sklopu serijala o zaštićenim pojedinačnim kulturnim dobrima grada Zagreba.

_Kulturna dobra

Starčevićev dom nastao je prema projektu Lea Hönigsberga i Julija Deutscha

Uglovna dvokatnica s kupolom sagrađena je 1894.-1895. godine prema projektu Lea Hönigsberga i Julija Deutscha. Investitor gradnje Starčevićevog doma bio je dr. Josip Frank kao punomoćnik dr. Ante Starčevića. Iznad središnjeg rizalita izdiže se kupola pokrivena škriljavcem s lanternom iznad koje je pozlaćeni ženski lik bakljonoše – “Genij prosvjete” inače (…)

_Kulturna dobra

Kuća Mihoković u Tkalči zauzima značajno mjesto u razvoju zagrebačke arhitekture

Ugrađena stambeno poslovna jednokatnica izvorno tlocrtnog “L” oblika sagrađena je iza požara 1786. godine. Glavno pročelje organizirano u pet osi zadržalo je izvorno kasnobarokno oblikovanje. Kameni portalni okvir ima stiješeni luk, a sačuvane su drvene barokne vratnice iz vremena gradnje, kao rijedak sačuvani primjer u Zagrebu. Kuća u Tkalčićevoj 14 (…)

_Kulturna dobra

Kuća Winkler u Preradovićevoj ulici na broju 14 sagrađena za dr. Eugena Winklera

Stambena zgrada s dvorištem i vrtom dr. Eugena Winklera u Preradovićevoj ulici na broju 14, sagrađena je 1902.-1903. godine prema projektu Viktora Kovačića (atelijer Kovačić & Marković) rekonstrukcijom građevnog sklopa, nastalog oko 1860. godine. Kuća Winkler unikatna je ranomodernistička inačica građanske donjogradske rezidencije, tipologije “hôtel particulier” u zatvorenom/spojenom načinu izgradnje. (…)

_Kulturna dobra

Vlastita kuća graditelja Bartola Felbingera na južnoj strani Trga bana Josipa Jelačića

Ugrađena trokrilna dvokatnica tlocrtnog “U” oblika, vlastita kuća graditelja Bartola Felbingera, sagrađena je 1826.-1829. godine, a nalazi se na južnom dijelu današnjeg Trga bana Josipa Jelačića. Prizemlje je rastvoreno s pravokutnim dućanskim otvorima i slijepom arkadurom, a rekonstruirano je iza 1960. godine. Dvorišni objekti prigrađeni u 19. i 20. stoljeću (…)