Pratite naš fotografski portal | licegrada.media

Grad Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske, danas slavi svoj dan. Dan grada Zagreba obilježava se 31. svibnja, na dan kada se slavi blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba.

Kamenita vrata sagrađena su vjerojatno već u 13. stoljeću (po nekim povijesnim izvorima 1266.), a bila su dio obrambenog sustava starog Gradeca. Nekada je današnji glavni grad Hrvatske bio opasan zidinama i utvrdama, a u njega se ulazilo kroz petero vrata. Kamenita vrata su jedan od najpoznatijih simbola i turističkih atrakcija grada. Poznata su kao zavjetna kapelica i najveće svetište grada u kojem se nalazi slika Majke Božje od Kamenitih vrata.

Zašto se baš taj dan slavi kao Dan grada Zagreba? Naime, Blažena Djevica Marija slavila se i častila u Zagrebu već u srednjem vijeku. Tadašnja naselja Kaptol i Gradec imala su svaki svoju crvku posvećenu Blaženoj Djevici Mariji (Kaptol – crkva svete Marije na Dolcu; Gradec – gotička crkvica sv. Marije na Gornjem gradu), a glavna godišnja svečanost bila je na blagdan Velike Gospe.

U noći s 30. na 31. svibnja 1731. godine veliki požar je poharao Gradec i Kaptol. Požar je zahvatio i Kamenita vrata koja su izgorila kao i većina kuća.

Pregledavanjem zgarišta i pepela tadašnji građani izvukli su sliku Majke Božje (do tada je stajala iznad gradskih vrata) čitavu i neoštećenu, osim okvira koji je bio izrađen od drveta, te je u potpunosti izgorio. Taj događaj se odmah smatrao čudom, te je zaslugom pobožne udovice nekog Moldara (imala je stan iznad Kamenitih vrata) odmah iste godine sagrađen barokni oltar pod svodom gradskih vrata na kojem je i danas izložena slika Majke Božje. Na oltaru iznad slike nalazi se natpis “Pomoćnica u svim nevoljama i protiv požara”. Baroknu ogradu izradio je 1778. godine majstor Ivan Korta.

Slika Majke Božje je jedna od najstarijih slika koje posjeduje grad. Slika prikazuje Gospu kao vladaricu sa kraljevskim žezlom u lijevoj ruci, dok u desnoj pidržava malog Isusa koji u svojoj desnoj ruci drži globus. Veličina slike je 57x47cm, na 200. godišnjicu požara 31. svibnja 1931. okrunjena je krunom od zlata i dragulja. 1929. godine stručnjaci su sliku dali analizirati, te su analizom utvrdili da je slika zaista bila zahvaćena plamenom, a nije izgorila iako je bila od zapaljivog materijala.

Građani su uskoro počeli štovati Majku Božju od Kamenitih vrata i moliti ju za pomoć i zaštitu. Na 260. obljetnicu (1991.) zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić je proglasio Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Grada. Treba spomenuti kako se u razdoblju između 1993. do 1999. Dan grada slavio 16. studenog (dan kada je Bela IV. Zlatnom bulom proglasio Gradec slobodnim kraljevskim gradom). Od 1999. se blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata vodi kao Dan grada Zagreba.

O nastanku legende o Majci Božjoj od Kamenitih vrata pisala je u svojim djelima Marija Jurić Zagorka, najpoznatija književnica Zagreba:

„U noći pojavio se požar u krčmi na Dvercima, a Manduša je sliku Majke Božje odnijela svojoj kumi uz Kamenita vrata. Razorni je požar opustošio sve od Dverci do Kamenitih vrati.

Građani grada Zagreba stoje na zgarištu. Duboka im bol u licima i dušama. I Manduša iz krčme na Dvercima stoji s njima i lije suze za slikom svoje Majke Božje uz koju je vezala staru priču o postanku najdražeg joj grada.

Kopaju građani prah i pepeo na garištu. Odjednom krik ljudstva prolama zrakom. Krik čuđenja – strahopoštovanja – zanosa! Iz praha i pepela digoše sliku Majke Božje. Ljudi stoje – drhću, šapat ide od usta do usta.

Barilec: Sveti Bože! Rub slike uhvatio je plamen, a onda se zaustavio!?

Plemenščak: Predstavio se, poklonio svetosti lika Bogorodice i ugasnuo!

Manduša: Sve je izgorilo, sve – samo Majka Božja ostaje u gradu našem! Čudotvorna Majka Božja!

(…) Kleče građani pod svodovima stare kule na Kamenitim vratima. U polumraku drhću svijeće u njihovim rukama. Ljepota djevojka Manduša svetu sliku Majke Božje, izvađenu ispod pepela, prisloni o zid stare kule i kliče glasom zanosite duše:

Majka Božja na Kamenitim vratima! Ostani u toj kuli s nama, na sve vjekove!… I dolazit će k tebi hrvatske duše, da prime utjehu jadu svome, potporu nadama svojim, zaštitu od pogibelji od zlotvora svojih!… I tebe slavit će grad naš rođeni, dragi, dok u njemu bude roda hrvatskoga!”…

Spomenik Mariji Jurić Zagorki u Tkalčićevoj ulici

Koliko je Majka Božja u srcima mnogih Zagrepčana svjedoče  mnogobrojne zahvale na zidovima. Isto tako mnogobrojni Zagrepčani i posjetitelji Zagreba i danas u svako doba dana, u svako doba godine zastaju, mole se i pale svijeće pred njezinim oltarom za ispunjenje svojih želja i molbi.

Majka Božja na Kamenitim vratima jedinstvena je zagrebačka legenda, koja je stoljećima sastavni djelić zagrebačke svakodnevice. Jedina koja ima svoju životopisnu i životnu, tj. posve praktičnu primjenu i manifestaciju. Kao i svaka legenda, neke će ostaviti ravnodušnima, dok će druge uzbuditi ili ih nikad i nije prestala uzbuđivati.

Bez obzira živite li u Zagrebu trajno ili samo privremeno, za vrijeme studiranja ili ste u Zagrebu turistički, danas je idealan dan da saznate više o njegovoj povijesti, razgledate njegove znamenitosti i proslavite blagdan njegove zaštitnice.

Podijelite!
4

Pratite nas na našoj Facebook stranici!

Comments

comments