Kuća Arko, poluugrađena jednokatnica s djelomično stambenim potkrovljem građena je 1938-40. godine kao obiteljska rezidencija za investitora dr. Vladimir i Pipa Arko prema projektu arhitekta Alfreda Albinija. Krajem 1970-ih godina izvedena je adaptacija za rezidenciju kolekcionara Ante Topića Mimare. Kuća Arko uzorna je interpolacija moderne arhitekture u povijesnu gornjogradsku građevnu Više
Jedne divne subote zaputili smo se u obilazak zagrebačkih nebodera, dok su neki moderni, novi, neboderi, drugi već dugi niz godina pripadaju u grupu poznatih zagrebačkih nebodera koji čine vizuru grada Zagreba prepoznatljivom.
Skalinska ulica se nalazi između Tkalčićeve i Opatovine, u samom centru grada. Značenje naziva ulice? Kako piše na samoj ploči, koja se nalazi na vrhu ulice, Skalinska je dobila naziv po ulici na mjestu gdje su se nekada nalazile skaline ili stube.
Samostojeća jednokrilna prizemnica izduženog pravokutnog tlocrta sa zabatnim uličnim pročeljem i s poluskošenim krovištem sagrađena je krajem 18. stoljeća, najkasnije do 1806. godine za investitora postolara Josipa Mayera. Kuća je značajan, kronološki vrlo kasni primjer tradicionalnog tipa građanske izgradnje u Gradecu koji ubrzo, u prvim desetljećima 19. stoljeća, nestaje. Adaptacija Više
Gornji grad je mjesto koje obiluje prekrasnim arhitekturama i malim intimnim uličicama kojima volimo provoditi vrijeme dugim šetnjama. Lako se pogubimo u tim svim prizorima zagrebačke povijesti, od Markovog trga, Opatičke, platoa Gradec, Katarininog trga, Strossmayerovog šetališta…
Jedan malo “opakiji” uspon od Britanskog trga dijeli vas od Rokovog perivoja, čije je zelenilo i spokoj prava kombinacija za odmor od užurbanog sivila i betona nekoliko stotina metara južnije.
Skulptura “Sjedeća figura”, autorice Nade Ivančević, nastala je 1960. godine. Skulptura se nalazi u dvorištu Zagrebačkog velesajma.
Urbanom intervencijom Saše Šimprage 2016. godine naslovljenom “Javna palma”, u Zagrebu je trajno naseljena prava palma.
Stube, koje povezuju Langov trg i Šalatu, jedne su od najpoznatijih zagrebačkih stuba. Ove stepenice su dobile ime po poznatom hrvatskom liječniku i prirodoslovcu Josipu Kalasanciju Schlosseru, zbog čega su među Zagrepčanima prozvane kao Schlosserove stube.
Zagrebačkom Branimirovom ulicom dnevno prođe na tisuće automobila, no malo tko zna priču iza neobične skulpture smještene na križanju s ulicom Svetice/Donje Svetice.
Dio platforme Lice Grada - pLG (licegrada.hr) | Copyright | All rights reserved | Sva prava zaštićena 2019