U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.

Osim na Gradecu, i na Kaptolu se dižu nove i obnavljaju stare i teško oštećene građevine. Tijekom cijelog razdoblja 17. stoljeća vršeni su mnogi graditeljski poslovi, a pogotovo nakon teških požara koji su pogodili grad 1624., 1645. i 1674. godine. U sklopu građevinskih radova tako se proširivao biskupski dvori, radilo se na dijelovima stolne crkve, kao i na kaptolskoj vijećnici i kanoničkim kurijama te na franjevačkom samostanu.

Dok su u 17. stoljeću nicali novi objekti na Kaptolu i Gradecu, u drugim dijelovima grada nije bilo većih primjena. Na području podgrađa – Ilica, Harmica, Šoštarska ves i Vlaška ulica – stanje je u principu ostalo jednako onome u 16. stoljeću.

Na mjestu gdje se danas spajaju Radićeva ulica i Trg bana Josipa Jelačića, kao i na istočnoj strani trga i u dijelu Vlaške ulice, nalazile su se tek male stambene zgrade s obrtničkim radnjama i ponekom trgovinom. Na području današnjeg glavnog zagrebačkog trga nalazile su se radionice kovača jer je tim mjestom prolazila glavna gradska prometnica, pa je bilo potrebe za takvom djelatnostima.

Kada govorimo o kućama, one su uglavnom bile drvene, tek rijetko koja je bila katnica, a neke su imale svoj vrt i zemljište.

Na području današnje Ilice nije bilo nekih građevina vrijednih spomena, te poneki gospodarski vrt ili gospodarska zgrada. U blizini se nalazila Crkvica sv. Margarete koja je bila okružena grobljem, a koja je još dugo bila jedan od najvažnijih objekata u tom dijelu grada.

Nešto istočnije, na području današnje Vlaške, polako se počinje graditi. Prostor oko jugoistočne strane biskupskog dvora počinje se naseljavati oko 40-ih godina 17.stoljeća, i to na poticaj biskupa Benedikta Vinkovića.

Idemo malo sjevernije, tj. do današnje Tkalčićeve ulice koja je danas mnogima jedna od najsimpatičnijih zagrebačkih ulica. Tamo se u periodu 17. stoljeća, na istočnoj strani ulice, počinju graditi prve kuće. Kuće su počeli graditi kaptolski stanovnici koji su polako počeli izlaziti van srednjovjekovnih kaptolskih utvrda.

Sadržaj donosi blog starizagreb.licegrada.hr. Više o blogu Stari Zagreb možete saznati ovdje, a o izvorima na starizagreb.licegrada.hr/izvori

– Google oglasi –