Anton Fernkorn, poznati kipar koji je ostavio traga u zagrebačkoj povijesti

Njemačko-austrijski kipar, Anton Dominik Ritter von Fernkorn, ostavio je traga u zagrebačkoj povijesti.

Riječ je o kiparu rođenom 17. ožujka 1813. godine u Beču, koji je „uskočio“ kada je u hrvatskom kiparstvu u prvoj polovici 19. stoljeća nedostajalo domaćih umjetnika, zbog čega se obraćaju stranim kiparima.

Najpoznatiji je bio po konjaničkim statuama koje se ubrajaju u njegova najvažnija kiparska ostvarenja, a u Zagrebu je ostvario takva dva djela. Prvi je „Sv. Juraj ubija zmaja“, koji je napravio za bečku palaču Montenuovo 1853. godine. U Parizu je dobio nagradu za drugi cinčani odljev tog djela, a 1867. godine skulpturu otkupljuje Juraj Haulik i postavljaju ju u današnji park Maksimir.

Poslije je skulptura postavljena u parku iza Akademijine palače na Akademskom trgu, a danas se nalazi kraj zgrade Hrvatskog narodnog kazališta na Trgu Republike Hrvatske.

Njegovo najpoznatije i najznačajnije djelo za Zagreb je brončani spomenik banu Josipu Jelačiću. Ban Josip Šokčević je naredio da „Odbor za podignuće spomenika“ raspiše natječaj za spomenik banu te je tražio da spomenik bude u formi konjaničke statue i da Jelačić bude odjeven u odijelo koje je imao prilikom odlikovanja 1848. godine.

Spomenik je trebao biti izrađen od mjedi, a podnožje od moslavačkog granita te postavljen u središte grada. Na natječaj je, uz Fernkornov rad, pristigao i rad Vatroslava Doneganija, no na natječaju pobjeđuje Fernkorn.

Spomenik banu Jelačiću bio je prvijenac javne monumentalne plastike u Zagrebu, a portret je izveden prema njegovom točnom izgledu, no nikakvi psihološki elementi nisu uneseni u prikaz. Na postamentu spomenika nalaze se dvije ploče: s prednje strane „Ban Jelačić, 1848.“, a sa stražnje je postavljen grb obitelji Jelačić.

Prednja strana spomenika banu Josipu Jelačiću

Osim spomenika sv. Jurja i bana Josipa Jelačića, Fernkorn je zaslužan i za Madonnu Immaculatu odlivenu u cinku. Skulptura je postavljena 1880. godine u sklopu zdenca Hermanna Bollea na Kaptolu, odmah ispred katedrale. Osim Bogorodice, u zdenac su uklopljena i četiri anđela koji utjelovljuju kršćanske kreposti – Vjeru, Nevinost, Ljubav i Poniznost te su također iz bečke ljevaonice.

Zdenac od bijelog kamena klesao je Tenniers iz Trsta, a skulpture pozlatio Wagmeister iz Zagreba.

Osim spomenika banu Josipu Jelačiću, Fernkorn je ostavio još jedan trag na glavnom zagrebačkom trgu. Riječ je o brončanom kipu boga Merkura koji je ugrađen u pročelje Hotela Dubrovnik.