Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, za mnoge samo – ALU

Što bi svijet bio bez umjetnosti? Odgovor na ovo pitanje po meni je da bi svijet bio jako tužno mjesto za život. Umjetnost i umjetnici su duša svijeta u kojem živimo. Jedna od umjetnosti kojoj sam se oduvijek divio je likovna umjetnost. Imam veliku sreću da poznajem drage ljude koji su pohađali ALU, pa je ovaj tekst posvećen njima. Divnim dušama koje me oduševljavaju svojim djelima, entuzijazmom i načinom razmišljanja.

Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu osnovana je 21. lipnja 1907. godine pod nazivom Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt. Izvorno se sastajala od tri sastavnice: Slikarskog odjela, Kiparskog odjela i Odjela za kandidate učitelje risanja, koji se danas naziva Nastavničkim odsjekom. Zajedno s Akademijom dramskih umjetnosti i Muzičkom akademijom čini tri umjetničke sastavnice Sveučilišta u Zagrebu.

Među prvim nastavnicima nalazila su se tadašnje najveća imena u hrvatskoj umjetnosti: kipari Robert Frangeš Mihanović i Rudolf Valdec, te slikari Oton Iveković, Robert Auer, Bela Čikoš Sesija, Menci Clement Crnčić i Branko Šenoa. Park s dvorišnom zgradom na adresi Ilica 85, u kojoj se prije nalazilo Zemaljsko rodilište, adaptirana je za potrebe Akademije s atelijerima za koje je nacrte izgradio poznati arhitekt Herman Bollé. U njoj se i danas nalazi sjedište ustanove.

1926. godine kratko je pri Akademiji djelovala i Katedra za arhitekturu pod vodstvom Drage Iblera. 1941. godine ustanova dobiva današnji naziv: Akademija likovnih umjetnosti. Godine 1956. službeno je osnovan i Grafički odsjek. Godine 1997. osnovan je Odsjek za restauriranje umjetnina (danas Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina), a 1998. Odsjek za animirani film (danas Odsjek za animirani film i nove medije). Danas na tih šest odsjeka studira gotovo 400 studenata koji prolaze kroz zahtjevan postupak selekcije pri upisu. Uz nastavnu djelatnost, Akademija organizira i brojne izložbe svojih nastavnika i bivših studenata, a posebno je značajna tradicionalna izložba na kraju akademske godine na kojoj se izlažu radovi studenata.

Na Akademiji su predavali brojni umjetnici koji su obilježili povijest hrvatske umjetnosti u 20. stoljeću poput kipara Antuna Augustinčića, Frane Kršinića, Ivana Meštrovića i Ivana Sabolića, te slikara Vladimira Becića, Miroslava Šuteja i Maksimilijana Vanke. Stoga možemo slobodno konstatirati da je povijest Akademije dobrim dijelom i povijest hrvatske umjetnosti dvadesetog stoljeća. Među poznatije umjetnike koji su se školovali na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu ubrajaju se; Vera Dajht-Kralj, Marta Ehrlich, Oton Gliha, Fadil Hadžić, Jacques Hnizdovsky, Živa Kraus, Alfred Freddy Krupa, Edo Murtić, Stjepan Planić, Dimitrije Popović, Vanja Radauš, Željko Senečić, Goran Trbuljak i Marina Abramović.

Dok je umjetnosti i umjetnika svijet ne može propasti. Isto tako i Zagreb. Sretan Vam današnji rođendan, kao i oni budući! Živjeli!


O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.