1242. godine, Zlatnom bulom Bele IV, današnji Zagreb je proglašen slobodnim kraljevskim gradom, te je nalagala da grad mora biti okružen zidinama i utvrdama. Zbog takvog tlocrta, ulazak u grad je morao biti omogućen samo kroz gradska vrata.

Kamenita vrata

Kada spomenemo gradska vrata i Gornji grad u rečenici, mnogima će prvo na pamet pasti jedna lokacija – Kamenita vrata. Uz njih se veže događaj (točnije, čudo) koji se dogodio 31. svibnja 1731. godine kada je na Gornjem gradu izbio razorni požar. Nakon požara u pepelu je pronađena neoštećena Gospina slika, dok je sami okvir izgorio.

U znak zahvalnosti, sagrađena je kapelica unutar Kamenitih vrata, koja se danas smatra najvećim zagrebačkim svetištem, a taj datum se danas obilježava Dan grada Zagreba.

Kamenita vrata

Popov toranj

Na sjevernoj strani Gornjega grada nalazi se kula koja je dugo bila  vlasništvu biskupa, te je po tome dobila naziv – Popov toranj. Kula se nalazi na vrhu Opatičke ulice, a kroz povijest se mijenjala sama uloga tornja, sve je ovisilo o neprijateljskim napadima.

U 17. stoljeću u kuli se nalazila osnovna škola, u 19. stoljeću izvršena je obnova, a na početku 20. stoljeća, točnije od prosinca 1903. godine, smjestila se zvjezdarnica (na trećem katu).

Kula Lotrščak

Za kraj smo ostavili najpoznatiju gradsku kulu s koje se pružaju prekrasne panorame na Gornji i Donji grad – kula Lotrščak.

Pogled s Gornjeg grada prema Donjem gradu
Pogled prema sjeveru

No, nije sve u tom pogledu. Veliki dio tog doživljaja otpada na sam uspon do vrha te Grički top čiji pucanj odjekuje cijelim Zagrebom svaki dan u podne. Idemo malo o brojkama koje obilježavaju ovo zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske: kula je svoj današnji izgled dobila u 19 stoljeću, visine je 19 metara, no kad ubrojimo i krovište (5 metara) i kupolu (6 metara), dolazimo do brojke od ukupno 30 metara.

Pogled na kulu sa Strossmayerovog šetališta

Lotrščak je danas jedan od simbola grada Zagreba: nalazi se na južnom dijelu Gornjega grada (na Strossmayerovom šetalištu) uz mala gradska vrata Dverce, koja danas ne ostoje.

Izložba unutar kule

Kula je obavljala obramenu funkciju nakon čega se, kao i u slučaju Popovog tornja, funkcija mijenjala po potrebi. Služila je kao trgovačko skladište, kavana, pa čak i kao stambeni objekt.

— Pratite nas na našoj Facebook stranici! —

Prijavite se na newsletter!

Comments

comments