Dolac. Jedinstveni simbol Grada. Plijeni bogatstvom okusa i mirisa, ali i svojom tradicijom koja se ogleda u svakom njegovom šarenom kutku. Dolac je najomiljenija zagrebačka tržnica, popularno nazvana „trbuhom Grada“, a posljednjih nekoliko godina postala je atraktivan mamac za strane i domaće posjetitelje.

Najveća zagrebačka tržnica Dolac je u sadašnjem obliku otvorena na današnji dan 1930. godine. Prije njenog otvaranja Zagrepčani su glavnu tržnicu imali na samom trgu bana Jelačića, nekadašnjoj Harmici, nazvanoj tako po mađarskoj riječi „harmincz“, što označava broj 30. Naime, taj naziv „tridesetnica“ dolazio je od carine koja se plaćala na uvezenu robu.

Prolaz Harmica

S vremenom je nastala potreba da se tržnica ukloni s glavnog zagrebačkog trga, kako bi se dobio čist i reprezentativan javni prostor. Iako se 1905. godine javlja ideja o izgradnji nove tržnice na Britanskom trgu (u ono vrijeme Ilički, kasnije preimenovan u Pejačevićev) za mjesto nove tržnice 1909. definitivno je odlukom Gradskog poglavarstva odabran Dolac. U to vrijeme Dolac je bio svojevrsna sirotinjska četvrt prepuna malih potleušica gusto naslaganih između Kaptola i crkve sv. Marije. Sve te kućice su porušene kako bi se dobio otvoreni prostor za novu tržnicu. Pokraj crkve sv. Marije nalazio se samostan, čiji su temelji došli na vidjelo pri raskopavanju lokacije za novu tržnicu. Pri kopanju terena za tržnicu otkrivene su i kosti s groblja koje se nekada nalazilo uz crkvu sv. Marije. Jedna od priča o nastanku imena Zagreb vezana je uz nekadašnje groblje. Naime, nekada se za groblje govorilo Greb. Pa kad su ljudi prolazili preko groblja ili su išli na groblje su rekli „idem za greb“.

Lokaciju Dolca odabrao je arhitekt Viktor Kovačić, a projektirao ju je arhitekt Vjekoslav Bastl. Odluka je bila dosta kontroverzna, upravo stoga što se moralo obaviti veliko rušenje i raščišćavanje prostora naseljenog još od srednjeg vijeka (porušeno je tako nekoliko kuća u starom naselju Dolac, pa tako današnja ulica započinje kućnim brojem 7, dok na Opatovini započinje brojem 11). Zagovornici modernizacije vodili su se argumentom da će tim rušenjem kvaliteta prostora Dolca biti povećana. Sama izgradnja započela je za vrijeme gradonačelničkog mandata Vjekoslava Heinzela, a završena je četiri godine kasnije za vrijeme gradonačelnika dr. Stjepana Srkulja.

Glavni prolaz od Trga do Dolca zove se Splavnica i tamo se danas prodaju cvijeće i sadnice raznih biljaka. Od Splavnice se može glavnim stepenicama do otvorenog dijela ili kroz velika vrata do zatvorenog dijela tržnice Dolac. Zatvoreni dio tržnice uglavnom čine mesari i veliki mliječni odjel gdje možete kupiti čuveni sir i vrhnje. Otvoreni dio tržnice čine prodavači voća i povrća, zasebna zgrada ribarnice, te gornji dio tržnice gdje se prodaje cvijeće. Na dijelu gdje se prodaje cvijeće 1955. postavljena je skulptura Petrice Kerempuha, djelo kipara Vanje Raduša.

Koliko je Dolac živopisan pokazuje činjenica  da se na njemu snimale scene filma „Božji oklop“ (1987.)

Tržnica Dolac je kroz godine postao prepoznatljiv po svojim tradicionalnim „kumicama“ koje na njemu obavljaju trgovinu. Njima na spomen je 2006. podignut spomenik „Kumica“ od milja nazvane Barica, djelo kipara Stjepana Gračana. Koliko je Dolac bitan za Zagreb pokazuje činjenica da je Hrvatska pošta 8.6.2017. izdala marku s motivom tržnice Dolac i crkve svetog Marka Marke u arčićima od 10 maraka.

Meni osobno Dolac je najomiljeniji zagrebački plac. Za njega me vežu predivne uspomene iz djetinjstva kada me Tata vodio u nedjeljnji šoping. Mene bi poslije prvog oglednog prolaska tržnicom umirio autićem ili sladoledom iz obližnjih trgovina nakon čega bi se upustio u cjenkanje i kupovinu kod svojih kumica. Iako je otada Dolac proživio modernizaciju još uvijek mi je omiljeni plac na koji se s vremena na vrijeme znam otputiti u kupovinu. Ponekad samo uživam u njegovom šarenilu, te se divim odupiranju modernim procesima globalizacije.


O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.


Pratite nas na našoj Facebook stranici!

Prijavite se na newsletter!

Comments

comments