Dobrodošli u novi tjedan u koji će nas uvesti naš Vedran Danko s novim popisom zanimljivih i bitnih datuma.

03.04.

Na današnji dan 1985. godine Košarkaški klub Cibona osvojila je po prvi puta Kup prvaka Europe u košarci.

Cibonin toranj podno kojeg se odigravaju utakmice u dvorani Dražena Petrovića

Dan kada je Cibona prvi put zasjela na europski tron upisan je zlatnim slovima u povijest hrvatskog sporta i u sjećanja Ciboninih navijača. Bio je to prvi naslov europskog klupskog prvaka za hrvatsku košarku, a isto je „zagrebačka miljenica“ ponovila i sljedeće godine kada je u Budimpešti pobijedila Žalgiris.

Momčad Cibone u Ateni, predvođenu trenerom Mirkom Novoselom, činili su Andro Knego, Mihovil Nakić, Aleksandar Petrović, Adnan Bečić, Zoran Čutura, Dražen Petrović, Branko Vukićević, Sven Ušić, Ivo Nakić i Franjo Arapović. Junak Cibonine pobjede u Ateni bio je neponovljivi „hrvatski košarkaški Mozart“Dražen Petrović koji je utakmicu završio sa 36 koševa (od toga 26 u drugom poluvremenu). Blistao je i Zoran Čutura koji je zabio 16 koševa bez promašaja iz igre. Aleksandar Petrović je također ubacio 16 koševa, dok je Mihovil Nakić imao 11 skokova i čak osam blokada uz sedam koševa i tri ukradene lopte. Real su predvodili Wayne Robinson sa 24 i Juan Manuel Lopez Iturriaga sa 13 koševa.

Treba naglasiti da je Cibona jedan od zagrebačkih sportskih simbola, te uz Dinamo, RK Medveščak i KHL Medveščak čini „poker asova“ zagrebačkog sporta

04.04.

Na današnji dan 1910. godine u Hlebinama se rodio Franjo Mraz, hrvatski naivni slikar. Kao samouk slikar djelovao je od 1930. godine.

Uz Ivana Generalića i Mirka Viriusa začetnik je hrvatske naivne umjetnosti. Djela su mu ratno i socijalno angažirana, a poslije rata se priklonio socijalizmu (Mape “Omladinska pruga”), napustivši tipičnu “hlebinskuškolu”. Većina najpoznatijih djela nalazi mu se u Modernoj galeriji u Zagrebu, a Grad mu se odužio ulicom u Sesvetama.

Na današnji dan 1983. godine je umro Bernard – Bajdo Vukas, poznati hrvatski nogometaš. U svojoj karijeri nastupao je za klubove zagrebačke klubove (Concordia, Amater, Zagreb (1945–47), Hajduk (1947. – 1957.) i 1959. – 1962.), talijansku Bolognu te austrijski GAK i Kapfenberg. Najveći trag ostavio je u Hajduku (bio je i prvi sportski direktor „splitskih bilih“). Uz nastupe za reprezentaciju bivše države, popularni Bajdo nastupio je za reprezentacije Svijeta (FIFE) i Europe. Bio je proglašen za najboljeg igrača Europe (godinu dana prije prve dodjele „Zlatne lopte“), a u anketi „Večernjeg lista“ proglašen je za najbolje sportaša Hrvatske 20.-og stoljeća. Kakav je čovjek bio najbolje svjedoči sljedeći citat: „Pošten i iskren, toliko vam on zavoli Hajduk, noseći i svoj Zagreb u srcu.“

Torcida na maksimirskom jugu za vrijeme jednog od vječnih hrvatskih derbija – Dinamo – Hajduk

Sportski novinar i publicist Zvonimir Magdić posvetio mu je 1998. godine knjigu „Tako je živio i igrao Bernard Vukas“, a Zagreb mu se odužio imenovanjem ulice na Jarunu.

Na današnji dan 2008. godine u Zagrebu je umro Jadranko Crnić, hrvatski pravnik, bivši predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatskog Crvenog križa (1997. godine). Bio je glavni urednik časopisa Naša zakonitost (1986–89), odnosno Zakonitost (1990–93).Objavio više stručnih knjiga i stručnih radova s područja ustavnoga i građanskog prava. Glavna djela: Prava na nekretninama (1978), Zakon o obveznim odnosima (koautor, 1991), Ustav Republike Hrvatske (1993), Vladavina Ustava (1994), Komentar Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (1997).

05.04.

Na današnji dan 1871. godine rodio se Mirko Seljan, stariji od dvojice braće Seljan, poznatih hrvatskih istraživača Afrike i Južne Amerike.

Stariji brat je nosio naslov “ChampionofGlobetrotter” (1898. godine) zbog toga što je pješice propješačio put od Petrograda do Pariza za samo 110 dana. Mirko je sa svojom istraživačkom ekipom 1913. godine našao GranPajáten, udaljeni, napušteni, izgubljeni grad u srcu prašume iz razdoblja prije kulture Inka. Arheološki je to nalazište bilo u rangu Machu Picchua. No, na povratku, Mirko misteriozno pogiba – prepričava Mladen Kuka. Činjenica je da se Mirko nikada nije vratio s tog putovanja. Zauvijek je ostao u Južnoj Americi.Braća su objavila različite putopisne crtice na mnogim jezicima, te nekoliko knjiga, a zbirke materijalne kulture iz Etiopije(133 predmeta) i Južne Amerike (240 predmeta) darovali su Etnografskom muzeju u Zagrebu.

Grad Zagreb se dvojici braće odužio imenovanjem ulice u gradskoj četvrti Stenjevec.

Na današnji dan 1999. godine u Stubičkim Toplicama je umro Ivan Hetrich, hrvatski redatelj, spiker, novinar i pisac, te jedan od utemeljitelja Televizije Zagreb 1956. godine. Zanimljivo je spomenuti da je bio prvi voditelj „TV Dnevnika“.

Zgrada HRT-a

06.04.

Na današnji dan 1853. godine u Zagrebu se rodio Dragutin Hirtz (Hirc), hrvatski botaničar i zoolog. Na područjima svojeg djelovanja ostavio je veliki trag, a najpoznatije djelo mu je nedovršena knjiga „Revizija Hrvatske flore“ (Revisio florae Croaticae, 1903–12). Bio je aktivni planinar (član Hrvatskoga planinarskog društva od 1883. godine), te je 1898. godine pokrenuo glasilo „Hrvatski planinar“ (urednik do 1903. godine). Važno mjesto zauzima i u povijesti speleologije (u svojim tekstovima prvi upotrijebio riječ špiljarstvo). Njegovom je zaslugom objavljen prvi crtež unutrašnjosti jedne špilje u Hrvatskoj (izuzimajući uljenu sliku Modre špilje Eugena von Ransonneta 1890., osvijetljenu danjim svjetlom). Naslikao ju je akademski slikar Vaclav Anderle 14. svibnja 1885. godine, a objavljena je u knjizi „Gorski kotar“ (Zagreb, 1898.)

Bavio se sakupljanjen narodnog blaga (običaja i nazivlja), a Akademiji znanosti ustupio je zbirku od nekoliko tisuća riječi, koje su uvrštene u akademijin rječnik.

U njegovu čast nekoliko biljnih i životinjskih vrsta nazvano je njegovim imenom – Erigereon hircianus, Amnicola Hircii, Helix hircii, Rosa hirciana, Quercus hircii, Campanula hirciana (Lj. Vukotinović posvećuje mu posljednje dvije biljke), te planinarska kuća na Bijelim stijenama. Grad Zagreb mu se odužio ulicom u gradskoj četvrti Maksimir.

Na današnji dan 1866. godine u Zagrebu se rodio Šandor Aleksander pl. Sesvetski, hrvatski trgovac i mecena. Sin austrijskog trgovca žitom Jonasa koji se doselio iz Gradišća. Bio je zagrebački gradski zastupnik (1905. –1910.) i predsjednik trgovačkog društva „Merkur“ (od 1910). 1908. godine osnovao je “Društvo za prehranu siromašne školske mladeži pučkih škola grada Zagreba” u Draškovićevoj 7, a u kojem je ujedno bio i blagajnik. Brine se i za “Hrvatsko akademsko društvo” tj. podupire i pomaže siromašne sveučilišne građane. Za vrijeme I. svjetskog rata osnovao je u Zagrebu “Odbor za potpomaganje nezaposlenih i invalidnih namještenika trgovačko-industrijalnih struka i novčanih zavoda” u okviru kojeg je djelovala pripomoćna kuhinja za članove obitelji vojnika na bojištu. Kasnije ona prerasta u dobrotvorno društvo „Prehrana“. Ekonomske članke objavljivao je u časopisu „Bankarstvo“.

Preminuo je u noći sa 17. na 18. prosinca 1929. godine kada mu je pozlilo na balu kraljevske garde u Beogradu. Tijelo Šandora Aleksandera je prebačeno u njegov rodni grad, gdje je uz velik ispraćaj pokopan na Mirogoju. Sve su tadašnje novine vrlo opširno pisale, s iskrenom tugom, o njegovoj smrti i sprovodu.

07.03.

Na današnji dan u naselju Korušce u općini Klis rodio se Ante Topić-Mimara, hrvatski sakupljač umjetnina i i povjesničar umjetnosti. Hrvatskom narodu i Zagrebu je u naslijeđe ostavio (1972. godine) umjetničku zbirku od oko 3.000 različitih predmeta od prapovijesti do 20. stoljeća. Danas se zbirka nalazi u muzeju koji nosi njegovo ime. Smještena je i izložena u zgradi nekadašnje gimnazije na Rooseveltovu trgu u Zagrebu.

Rooseveltov trg

Na današnji dan 1914. godine Alma pl. Balley postaje prva službena vozačica automobila. Supruga kraljevskog kotarskog inženjera Vladimira pl. Balleya, koji je 1914. godine nabavio automobil marke Opel, oduševila se automobilizmom te poželjela sa suvozačkog mjesta prijeći na vozačko. Iste se godine Alma pl. Balley prijavila za polaganje vozačkog ispita. Nakon burne rasprave, jer tadašnji propisi u Hrvatskoj nisu predviđali da žena može polagati vozački ispit, Povjerenstvo joj je dopustilo pristupanju ispita koji je položila iz prve. Time je postala 285. ispitani vozač u Hrvatskoj. „Hrvatski automobilni list“ pohvalio je uspjeh Alme koju su do tada zvali „šašava baba“ i poželio da ubuduće što više žena krene njezinim putem. Kako prenose tadašnji mediji najveći njezin problem bilo je (uz predrasude) pokretanje samog vozila metalnim „vintom“, zatim nekvalitetne gume, kao i grijanje vode zimi.

Muzej automobila Ferdinand Budicki

Repliku automobila koji je vozila ova odvažna žena i „pionirka u muškom svijetu automobila“ možete vidjeti u Muzeju automobila „Ferdinand Budicki“ u Zagrebu.

08.04.

Na današnji dan 1815. godine u Đakovu je umro hrvatski književnik, biskup, biskup i mecena (dobročinitelj) Josip Juraj Strossmayer. Utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija. Smatra se jednom od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća.

Kip Strossmayeru na istoimenom trgu

Zanimljiva je činjenica i mnogima možda manje poznata da je Strossmayer po rođenju imao brata blizanca koji je ubrzo preminuo. Dječaci su se trebali nazvati: Josip i Juraj, no kako roditelji nisu znali koji je preminuo, preživjeli blizanac od tog trenutka nosi imena obojice braće.

Trg J. J. Strossmayera

Mnogi gradovi su mu dodijelili ulice i trgove, pa ga je Zagreb za njegov ogroman doprinos razvoju Hrvatske nagradio trgom (između Zrinjevca i Trga kralja Tomislava) kojeg krasi njegov spomenik. Isto tako jedna od najpoznatijih i najpopularnijih šetnica grada nosi njegovo ime Šetalište J.J. Strossmayera, dok se u zgradi HAZU nalazi i Strossmayerova galerija.

Strossmayerovo šetalište

Na današnji dan 1915. godine u Zagrebu se rodio akademik Ivan Supek, hrvatski fizičar, filozof, pisac, borac za mir i humanist.

Akademik Ivan Supek bio je fizičar koji je kao član HAZU vodio izgradnju Instituta Ruđer Bošković i bio njegov prvi direktor. Osnovao je Institut za filozofiju znanosti i mira kao odjel HAZU-a. Za Hrvatskog proljeća na popisu je nepoželjnih javnih osoba te je nakon konferencije u Karađorđevu, kada nije prihvatio zaključke CK SKJ, prisilno isključen iz javnog života na 18 godina. Također, bio je predsjednik HAZU-a od 1991. do 1997. godine.

HAZU

U spomen na Ivana Supeka, gimnazija u Zagrebu nosi njegovo ime kao X. Gimnazija „Ivan Supek“. Svake godine od 5. ožujka (2007. godine na taj dan umire) do kraja mjeseca travnja gimnazija u čast preminulog akademika održava proslavu pod nazivom „Dani Ivana Supeka“. Grad Zagreb mu se dodatno odužio imenovavši dio južne obale rijeke Save (kod Kajzerice) Obalom Ivana Supeka.

Na današnji dan 1925. godine svečano je otvoreno kultno zagrebačko kino, „Kino Europa“. Sagradila ga je 1924./25. godine bogata zagrebačka obitelj Müller prema nacrtu arhitekta Srećka Florshütza sa željom da se napravi najljepše, najvažnije i najmodernije kino na ovim prostorima. Samo kino otvoreno je projekcijom filma „Nibelunzi“ Fritza Langa te domaćeg filma „Dalmacija, zemlja sunca“.

Kino je 2007. godine bilo pred svojim gašenjem (zbog pojave modernijih kinodvorana), no uspješnom akcijom Zagreb Film Festivala i Hrvatskog Filmskog Saveza pod nazivom „Daj mi kino“ Grad Zagreb otkupljuje ga u listopadu 2007. godine. Početkom 2008. upravljanje kinom Europa povjereno je Zagreb Film Festivalu s namjerom da kino postane regionalni centar filma i filmske umjetnosti.

Dodatni doprinos očuvanju kulturne baštine grada daje Ministarstvo kulture 2013. godine kada se donosi Rješenje prema kojem je kino Europa zaštićeno kulturno dobro te nacionalno blago Republike Hrvatske. Interijer kina se sa svojim bogatim štukaturskim dekoracijama i postsecesijskim klasicističkim detaljima smatra jednim od naljepših gradskih prostora.

Na današnji dan 1962. godine u Zagrebu je umro Branko Gavella,  hrvatski kazališni redatelj, pedagog, teatrolog, kazališni kritičar i prevoditelj. Zanimljiv je podatak da je Gavella bio i nogometni sudac, te je sudio prvu prvenstvenu utakmicu na području današnje Hrvatske, odigranu između odigranu između HŠK-a Croatia i Tipografski ŠK-a u rujnu 1912. godine koja je završila pobjedom Croatije 1:0.

09.04.

Na današnji dan 1953. godine osnovan je u Zagrebu Muzej pošte, jedini muzej takve vrste na području Republike Hrvatske. Iako je osnovan 1953. godine svoaj vrata javbnosti otvara tek 1997. godine. Od svog osnutka Muzej je smješten u prvoj poštansko-brzojavnoj palači u Hrvatskoj (izgrađenoj 1904. godine) u Jurišićevoj ulici, a ulaz je iz Palmotićeve.

HT muzej

U stalnom postavu izloženi su predmeti koji prikazuju povijest prijenosa vijesti na daljinu na području Hrvatske, od rimskog doba do danas.

Ulaz u muzej je besplatan i može se razgledati od ponedjeljka do petka u vremenu od 10 do 14 sati, dok četvrtkom radi od 10 do 18 sati.


O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.


 

— Pratite nas na našoj Facebook stranici! —

Prijavite se na newsletter!

Comments

comments