Dragi čitatelji, dobrodošli u još jedan tjedni pregled Na današnji dan koji nam donosi naš Vedran Danko. U nastavku ćemo spomenuti Antuna Ulricha, Anu Rukavinu, Zagrebačko kazalište mladih, nogometaša i bivšeg Dinamovca Tomislava Butinu, i ostale osobe i događaje koje vežemo uz nadolazeće datume.

27.03.

Na današnji dan 1472. godine u Medvedgrad kraj Zagreba umro je Jan Panonac (IanusPannonius, Jan Panonije, Ivan Česmički), hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha. Pisao je isključivo latinski, i to dulje pjesme u daktilskom heksametru, elegije (35), epigrame, govore, pisma, a prevodio je s grčkoga, i u prozi i u stihu.

Predmet je interesa triju nacionalnih književnih historiografija (hrvatske, madžarske i talijanske), a grad Zagreb mu se za njegovo djelovanje odužio imenom ulice na Rematama (tu je bio i pokopan u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, da bi naknadno njegove kosti preseljene u pečušku katedralu).

Foto: Vedran Danko

Na današnji dan 1935. godine u Zagrebu umire Rudolf Lubynski, jedan od najvećih hrvatskih arhitekata secesije. U razdoblju do I. svjetskoga rata bio je jedan od najplodnijih zagrebačkih arhitekata; projektirao je stambene, poslovne i obiteljske građevine (kuća Zaić u Nazorovoj ul., vila Renz u Hercegovačkoj ul. 31, evangelička škola u Gundulićevoj ul. 28/1, zgrade hipotekarne banke u Mrazovićevoj ul. 5 i Ilici 146, »Svećenićki dom« u Palmotićevoj ul. 3, »Dobrotvorni dom« u Haulikovoj ul. 4). Njegovo je glavno djelo zgrada Nacionalne i sveučilišne biblioteke na Marulićevu trgu u Zagrebu (dovršena 1913. godine; danas Hrvatski državni arhiv). Po dosljedno provedenome jedinstvu arhitekture, ukrasa i opreme, ta je zgrada najvrsniji primjer kasnosecesijske arhitekture u Hrvatskoj. Početkom 1920-ih projektirao je stambene zgrade (Kanitz u Zvonimirovoj ul. 1, 1923), vile (vila-atelijer Frangeš na Rokovu perivoju 3), kuće (Mayer u Dežmanovoj ul. 10, 1930) i poslovnu zgradu Središnjega ureda za osiguranje radnika u Mihanovićevoj ul. 3 (1928), samostalnoga bloka oblikovana u reduciranim historicističkim oblicima, te sinagogu u Sarajevu (1930., oštećena 1941., pregrađena 1964). Posljednje mu je veliko djelo poslovna zgrada braće Marić u Gajevoj ul. 5 (1932), potpuno u duhu modernističkih načela, s pasažom u prizemlju u stilu art-décoa. Zagreb mu se odužio za njegova dostignuća imenovavši ulicu u Sesvetama njegovim imenom.

Svećenički dom u Palmotićevoj
Hrvatski državni arhiv na Marulićevom trgu

Na današnji dan 1998. godine u Zagrebu je umro Antun (Tunč) Ulrich, poznati hrvatski arhitekt, jedan od prvih promicatelja moderne arhitekture u Hrvatskoj. Sin galerista Antuna Ulricha, otac skladatelja Borisa Ulricha. Zagrebu je u naslijeđe ostavio svoja brojna od kojih je najpoznatija poslovna zgrada „Vjesnika“ (projekt je završen  1956. godine, dok je gradnja Vjesnika završena tek 1972. godine).

Vjesnikov neboder

28.03.

Na današnji dan 1645. godine oko 9 sati navečer dogodio se Veliki požar na zagrebačkom Griču: izgorjelo dvije trećine kuća, dvije crkve (crkvu sv. Katarine i sv. Marka), tek izgrađeni isusovački samostan i gimnazija. Požarom je bio zahvaćen i Kaptol (stolna crkva ostala bez krova), te Vlaška ulica.

Crkva sv. Marka

Na današnji dan 1846. godine svoju praizvedbu dobiva prva „izvorna hrvatska opera u dva čina“„Ljubav i zloba“ Vatroslava Lisinskog u zgradi Stankovićeva kazališta na Trgu svetog Marka u Zagrebu.

Koncertna dvorana koja je dobila ime po Vatroslavu Lisinskom

Na današnji dan 1932. godine u zagrebu je rođena Anica Zubović, hrvatska pjevačica zabavne glazbe starije generacije. Svoju karijeru započinje kao pjevačica klasične glazbe (mezzosopran), no nakon propalog braka sa Ðorđem Dimitrijevićem, a na nagovor glazbenog producenta Nikice Kalogjere, ulazi u svijet zabavne glazbe (izdala 5 samostalnih albuma). Bila je poznata po brojnim nastupima na Opatijskom, Splitskom i Zagrebačkom festivalu. Pjevala u Zboru Radio Zagreba, sve do svog umirovljenja.Danas živi u Domu za starije osobe na Trešnjevci (Trg Slavoljuba Penkale 1) u Zagrebu.

Na današnji dan 1977. godineu Zagrebu se rodila Ana Rukavina, hrvatska novinarka.Radila je u gradskoj rubrici Vjesnika od ožujka 2002. Kasnije se preselila u Šibenik, gdje se udala i nastavila raditi kao dopisnica Vjesnika. Sredinom 2005. godine dijagnosticirana joj je leukemija. Liječila se na Odjelu za transplantaciju koštane srži na KBC-u na Rebru, gdje se počela oporavljati, da bi se u listopadu 2006. bolest vratila. Napisala je dirljivo pismo o svojim tegobama, moleći za pomoć u liječenju, jer je postojala mogućnost da ode na terapiju u SAD. Njeno pismo jako se brzo proširilo po internetu i drugim medijima te je velik broj ljudi ponudio pomoć. Željela je usmjeriti pozornost javnosti na nedostatak donora koštane srži i na potrebu osnivanja banke matičnih stanica iz pupkovine. Umrla je 26. studenog 2006. u 29. godini života. Nakon njene smrti, osnovana je „Zaklada Ana Rukavina”, koja prikuplja sredstva za razvoj Hrvatskog registra donatora koštane srži. Slogan zaklade je „Želim život”.

Nastup Like Nižetića na koncertu Želim život 2011. godine

29.03.

Na današnji dan 1778. godine u Zagrebu umire Baltazar Adam Krčelić (Kerchelich, Kerchelics; Boltižar, Boltek, Bolthisar), hrvatski povjesničar, književni povjesničar, teolog i pravnik. Po mnogima nakon Pavla Rittera Vitezovića najistaknutija ličnost hrvatskoga kulturnog života svojega doba.

Grad Zagreb mu se odužio ulicom u svom naselju Popovec.

Na današnji dan 1901. godine u mjestu Muo u Boki kotorskoj rodio se Andrija Maurović, hrvatski slikar i crtač stripova, često nazivan ocem hrvatskog stripa. U Sesveta se nalazi ulica nazvana njegovim imenom kao počast za doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti.

Na današnji dan 1948. godine pokrenuto je Zagrebačko kazalište mladih (nastalo kao Pionirsko kazalište). Treba naglasiti da je u svom začetku ZKM bio glumački studio za djecu i omladinu sa stotinu polaznika, te da je do današnjeg dana prerastao u kazališnu instituciju koja neprekidno uspijeva uskladiti umjetničke i repertoarne dosege s pedagoškim radom i zahtjevima publike kako na području Republike Hrvatske tako i na inozemnim gostovanjima.

30.03.

Na današnji dan 1884. godine u Gundulićevoj ulici u Zagrebu posvećena je Evangelistička crkva. Evangelistička zajednica u Zagrebu je tijekom 19. stoljeća bila prisutna luteranska zajednica (stanovništvo podrijetlom iz Austrije i Njemačke). Stoga na korištenje dobivaju tada zapušteno zemljište kod ondašnje „Stare plinare“ u Gundulićevoj ulici. Velika zasluga za izgradnju crkve pripada poznatom zagrebačkom arhitektu i protestantu Hermannu Bollléu. Podignuta je samo godinu i pol nakon postavljanja kamena temeljca. Danas Zagrebačka crkvena općina povijesno okuplja protestante augsburške (evangeličko-luteranske) i helvetske (reformirane-kalvinističke) konfesije, različitih etničkih pripadnosti, pogotove njemačke, mađarske i slovačke manjine.

Pogled na Gundulićevu ulicu u kojoj se nalazi Evangelistička crkva

Na današnji dan 1946. godine odigran je prvi hrvatski nogometni derbi između „splitskih bilih“ i „zagrebačkih modrih“. Utakmica je odigrana na današnji dan u okviru lige bivše države u Splitu. Susret je završen rezultatom 2:0 za Splićane, no bitna je činjenica da je samim događajem uspostavljen neprikosnoven sportski rivalitet između dva najveća grada u RH.

Utakmica između Dinama i Hajduka odigrana u travnju 2016. godine

Na  današnji dan 1974. godine u Zagrebu je rođen Tomislav Butina, hrvatski nogometni vratar. Započinje svoju karijeru 1991. godine, no kako je tada između vratnica zagrebačkih modrih čvrsto mjesto držao Dražen Ladić, tek nakon njegovo umirovljenja dobiva svoju priliku. Osim za modre branio je vrata Club Bruggea i grčkog Olympiakosa, kao i hrvatske nogometne reprezentacije. Zanimljivost je da je uz nogometnu karijeru popularni Tomo Butina strastveni ljubitelj umjetnosti, te sakupljač umjetničkih slika.

31.03.

Na današnji dan 1892. godine u Zagrebu je umro Janko Jambrišak, jedan od najplodnijih zagrebačkih graditelja i poznati građevni poduzetnik. Graditeljski obrt izučio je vjerojatno u Karlovcu i Grazu. U okviru vlastitoga građevnog poduzeća od 1860. do 1890. podigao je mnogobrojne stambene zgrade koje su odredile izgled nekim središnjim ulicama zagrebačkoga Donjega grada (uglovnice Praške i Tesline ulice te Praške ulice i Strossmayerova trga). Sagradio je i nekoliko ljetnikovaca u stilu stilizirane seljačke kuće (Jelenovac 45, Okrugljak). Također, po njegovim nacrtima izgrađeni su: Paromlin, tvornica kože, kuću Medaković na Zrinjevcu (nekada su se u njoj nalazile kavane Splendidi i Lenuci, a u njoj je osnovan „Klub inžinirah i arhitektah“ – danas Hrvatski inžinjerski savez). O njegovom ugledu svjedoči činjenica da je 1962. godine u organizaciji Muzeja Grada Zagreba otvorena izložba “Zagrebački graditelj Janko Jambrišak“. Posvećena mu je i knjiga Lelje Dobronić “Zagrebački graditelj Janko Jambrišak”.

Paromlin 2013. godine

01.04.

Na današnji dan 1819. godine rodio se Vatroslav (Ignac, Ignacij Gjuro) Egersdorfer, hrvatski građevinski inženjer i političar (član Hrvatske stranke prava i zastupnik u Saboru). Rodom iz Varaždina, gdje je završio i gimnaziju, a potom nastavio studij na Visokoj tehničkoj školi u Budimpešti.  Diplomirao je 1843. godine, a kasnije je radio na obnovi dvorca Trakošćan.

Dvorac Trakošćan

U Zagrebu je utemeljio Paromlin, Plinaru i Industriju kože te radio na obnovi zgrada nakon potresa 1880. Počasnim građaninom Zagreba imenovan je 1883.

Na današnji dan 1824. godine u Krašiću kraj Jastrebarskog rodio se Josip Torbar, hrvatski prirodoslovac, pedagog i političar. Predavao je na zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji od 1850. do 1853. godine, kao i na zagrebačkoj Realnoj gimnaziji (ravnatelj od 1858. do 1867. godine). Kao politička ličnost sudjelovao je u tri saziva Hrvatskoga sabora (1861., 1865. i 1875.). Kao znanstvenik se bavio raznim disciplinama: biologijom, geologijom, meteorologijom i poviješću znanosti. Hrvatski sabor ga je 9. svibnja 1866. godine uvrstio među prvih 12 članova Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Također je bio predsjednik Matematičko-prirodoslovnog razreda i predsjednik JAZU od 1890. do smrti. Sa Vatroslavom Jagićem i Franjom Račkim pokrenuo je list “Književnik”, te je bio urednik “Katoličkog lista” i “Gospodarskog lista”. Bio je osnivač i predsjednik Hrvatskog planinskog društva.

Na današnji dan 1840. godine u svratištu “K caru austrijanskomu” (na mjestu današnje robne kuće „NaMa“) otvorena je prva “putnička agencija” u Zagrebu – „…od 1. travnja 1840. svakog su dana prevoznička kola vozila do Varaždina i Beča (uz prethodnu prijavu putnika)…“

Na današnji dan 1996. godine u Zagrebu na devetom katu svoje zgrade u Masarykovoj 22. umire Slavko Löwy, hrvatski arhitekt židovskog podrijetla. Studirao u Beču, Zagrebu i Dresdenu. Radio u Zagrebu (1931–50) i Skoplju (1950–53), potom je u Zagrebu vodio arhitektonski ured »Löwy«. Najpoznatija zgrada izgrađena po njegovim nacrtima je poslovno-stambena zgrada Radovan u Massarykovoj (križanje sa Gundulićevom) – poznatija je kao prvi zagrebacki neboder. Zanimljiva je činjenica kako je sama zgrada izgrađena za svega 75 dana. Kako spomenuta zgrada ima 9 katova u današnje vrijeme se ne vodi kao neboder jer današnja definicija nebodera je da se neboderom zovu zgrade sa 10 i više katova. Osim prvog zagrebačkog nebodera projektirao je studentske domove: Cvjetno naselje, Stjepan Radić i Ante Starčević, kao i radionice za Vanju Radauša i Antuna Augustinčića. 1970. dodijeljena mu je nagrada „Viktor Kovačić“ za životno djelo, a 1977. godine nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo.

Prvi zagrebački neboder, križanje Gundulićeve i Masarykove

02.04.

Na današnji dan 1878. godine u Jelsi na otoku Hvaru rodio se Antun Dobronić, hrvatski skladatelj i glazbeni pisac. Isprva samouk, sustavnu je glazbenu naobrazbu završio razmjerno kasno, 1912. godine, kada je diplomirao studij kompozicije i dirigiranja na Konzervatoriju u Pragu. Po povratku u domovinu podučavao je glazbu u Splitu, Arbanasima i Zagrebu (1922–40. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu). Dobronićev opsežni skladateljski rad (oko 200 opusa), spisateljski rad (više od 700 članaka i studija) te pedagoška djelatnost usmjereni su ponajprije prema afirmaciji estetike tzv. nacionalnog smjera. Matica hrvatska mu se za njegov glazbeni rad odužila ogranizacijom kulturne manifestacije u Jelsi (Večeri Antuna Dobronića).

Današnja zgrada Muzičke akademije

Na današnji dan 1888. godine u Hvaru se rodio Grga Novak, hrvatski povjesničar i arheolog. Proučavao je povijest u širokom rasponu od staroga do novoga vijeka, a najzaslužniji je za otkrivanje dotad nepoznate neolitske kulture hrvatskoga jadranskog pojasa.

Na današnji dan 1905. godine načinjen je prvi zračni snimak Zagreba iz balona punjenog plinom. Johan Muki Mansbach i Aleksandar Kral nabavili su rabljeni balon pod nazivom „Sokol“ (mađarski: „Turul“) u Augsburgu. Priključili su im se zagrebački poduzetnici Junije Rudović, Viktor Kafka i Željko Mažuranić, dok su ih sa „čvrstog tla“ dio puta automobilom pokušavali pratiti Franjo Aurel i Ferdinand Budicki. Balon je preletio 180 kilometara dosegnuvši visinu od 3200 metara.

Na današnji dan 2010. godine u Zagrebu je umro Mato Došen, hrvatski glazbeni producent, aranžer, vokalist, klavijaturist i tekstopisac. U svojih 30-ak godina karijere surađivao je sa najvećim glazbenicima ovih prostora (Mate Mišo Kovač, Gabi Novak, Neda Ukraden, grupa Magazin, Danijela Popović, Tomislav Ivčića i mnogi drugi). Prodao je više od 20 milijuna ploča, što je i u ono vrijeme (80-te) kada je tržište bilo puno veće bio gotovo nezamisliv broj. Najveći uspjeh postigao je s Danijelovom „Džuli“ koja je prodana u milijun kopija.


O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.


— Pratite nas na našoj Facebook stranici! —

Prijavite se na newsletter!

Comments

comments